DILI, www.news-viptv.com – Xina iha nia politika bilateral ho Timor-Leste, kompromete atu hasa’e liu tan kooperasaun bilateral iha area ne’ebe lao ona durante ne’ e.
Kompromisiu Xina nian ne’e hato’o liu hosi reuniaun bilateral entre Governu Xina ne’ebe reprezenta hosi Ministru Adjuntu Negosiu Estranjeiru Xina, Nong Rong, Kuarta (19/7/2023), iha edifisiu MNEK, Pantai Kelapa, Dili.
Nong Rong to’o ona Dili, Timor-Leste hodi halo nia vizita servisu durante loron tolu hahu 19 to’o 21 Jullu 2023 no durante vizita servisu ne’ e sei hasoru mos Prezidente Republika Jose Ramos Horta, Primeiro-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito Freitas.
Iha nia reuniaun konsulta diplomatika nivel Vise-Ministru, Vise-Ministra assuntu ASEAN, Milena Rangel ho Ministru Adjuntu Nong Rong diskute kona-ba vizaun jerál rai rua ne’e nian kona-ba kooperasaun bilaterál, rejionál no multilaterál.
Durante reuniaun ne’e, parte rua mós diskute kona-ba kooperasaun bilaterál iha área prioritaria sira no afirma mós rai rua ne’e nian kompromisu atu kontinua servisu hamutuk hodi hametin liután relasaun amizade no kooperasaun bilaterál iha àrea ezistente sira hanesan edukasaun, saúde, defeza, agrikultura, pekuaria no peskas no iha àrea seluk-seluk tán.
Aleinde ne’e, Timor-Leste ho Xina mós kompromete atu hasa’e liután kooperasaun bilaterál iha àrea hirak ne’e no espresa mós intensaun atu esplora mós àrea kooperasaun foun balun ba interese mutúo.
Iha 3-4 Jullu 2022, Konselleiru Estadu no Ministru Negosiu Estranjeiru Xina, Wang Yi vizita ona Timor-Leste hodi hasoru malu ho Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta no Primeiro Ministro VIII Governu, Taur Matan Ruak.
Iha vizita ne’e, Wang Yi mos sai testamuna ba asina akordu koperasaun tolu iha setor Komunikasaun, Saude no Ekonomia.
Relasaun bilaterais entre Timor-Leste ho Xina hahu kedan iha tinan 2000 wainhira Timor-Leste iha hela governasaun ONU nia lideransa liu hosi estabelesementu nia edifisiu no offisialmente hahu wainhira Timor-Leste hetan nia restaurasaun independensia iha 20 Maiu 2002.
Iha relasaun bilateral ini, Xina apoiu konstrui edifisiu Palasiu Prezidensial ne’ebe dadauk ne’e sai palasiu ba knar xefi estadu. Alende ne’e Xina mos apoiu tan kontrusaun edifisiu Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Koperasaun, inklui ikus edifisiu ba Ministeriu Defeza no Kuartel Jeral F-FDTL.