banner 1000x250

Prezidente Ramos-Horta Defende “Diplomasia Azúl” iha Simeira Oseanu Melanézia Nian

  • Share
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Prezidente Repúblika, Jose Ramos-Horta iha nia diskursu ba Plenária Nivel Aas hosi Simeira Oseanu Melanézia nian, hato’o apelu forte ida ba “diplomasia azúl” ne’ebé unidu hodi kombate ameasa sira ne’ebé aumenta ba beibeik hasoru saúde marítima.

Iha komunikadu imprensa ne’ebe redasaun asesu husi Servisu Komunikasaun Sosial Prezidensia Republika nian, nu’udar Konvidadu Onra, Prezidente destaka Timor-Leste nia pozisaun jeográfika no ekolójika ne’ebé úniku nu’udar ligasaun entre Triángulu Korál no Pasífiku.

Xefe Estadu enfatiza katak biodiversidade estraordinária ne’ebé rejiaun ne’e fahe hamutuk ne’ebé abriga 76% hosi espésie korál sira ne’ebé koñesidu no liu espésie ikan resife 2.200 lori mós “responsabilidade ne’ebé estraordinária hanesan” ba konservasaun no preservasaun interjerasionál.

Prezidente esplika inisiativa nasionál sira ne’ebé forte hosi Timor-Leste, ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, inklui Polítika Ekonomia Azúl foun no estabelesimentu parke nasionál marítimu ida iha área Illa Atauro nian.

Prezidente Ramos-Horta mós foti importánsia ba nasaun nia kompromisu metin ba kuadru internasionál sira, hodi nota ratifikasaun foin lalais ba akordu sira ne’ebé proteje biodiversidade iha área mós hosi jurisdisaun nasionál. Foku boot ida hosi ninia diskursu mak luta urjente hasoru poluisaun plástiku iha tasi, hodi temi Timor-Leste nia kompromisu globál sira ne’ebé halo ona iha Fórum Ekonómiku Mundiál no kampaña konsiensializasaun lokál sira hanesan inisiativa “Ikan Azúl”.

Hodi afirma fila-fali Timor-Leste nia papél estratéjiku hafoin ninia adezaun tomak ba ASEAN, Prezidente Ramos-Horta promete nasaun nia apoiu ba meta ambientál koletiva Pasífiku nian, inklui meta globál 30×30.

“Direitu internasionál la’ós konseitu abstratu ida ba estadu ki’ik sira hanesan Timor-Leste. Nia mak fundasun ba ita-nia soberania, independénsia, no integrasaun pasífika iha sistema internasionál laran,” deklara Prezidente Ramos-Horta, hodi foti importánsia katak maski nasaun sira ne’ebé ki’ik liu mós bele alkansa justisa no solusaun ne’ebé justa liuhosi lei no vontade ne’ebé fahe hamutuk.

 

 

 

 

Primeiru-Ministru Papua-Nova Guiné, James Marape, iha serimónia abertura ofisiál no jantar boas-vindas hosi Simeira Oseanu Melanézia 2026 iha Port Moresby hatapelu urjente ida ba unidade internasionál, hodi fó avizu katak destruisaun oseanu sira nian sei lori ba destruisaun planeta nian.

Nia enfatiza katak Oseanu Pasífiku mak eransa globál ne’ebé esensiál ba sobrevivénsia umanidade nian, ne’ebé sai uma ba biodiversidade úniku ne’ebé tenke preserva ba jerasaun foun sira. Primeiru-Ministru mós husu ba lider mundiál sira atu rona lian hosi nasaun Pasífiku sira, hodi nota katak maski sira ki’ik iha termu ekonómiku ka militár, sira serbí nu’udar defeza iha liña oin ba justisa klimátika globál.

Serimónia ne’e mós foka ba tranzisaun ba “Ekonomia Azúl” ne’ebé sustentavel, iha ne’ebé Primeiru-Ministru Marape anunsia Papua-Nova Guiné nia planu ba tranzisaun enerjétika progresiva liuhosi fonte renovável no mobilidade elétrika. Ba Timor-Leste, simeira ne’e reprezenta plataforma vitál ida hodi aliña ho ninia viziñu sira hodi garante tasi nu’udar fonte moris no sustentu nian.

Bainhira simeira ne’e tama ba sesaun plenária sira, Prezidente Ramos-Horta re-afirma fali nasaun nia kompromisu ba asaun koletiva hodi garante katak fuan Pasífiku nian kontinua tuku ho forte ba sékulu hirak oin mai.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!