DILI, www.news-viptv.com – Atu mellora komprensaun kona-ba papel muzeum no arquivu iha prezervasaun, transmisaun história no memória koletiva, Centro Nacional Chega Institutu Publiku (CNC.IP) realiza seminariu kona ba papel muzeu no arkivu iha prezervasaun memoria no intrudusaun istoria, Kinta (4/7/2024), iha edifisiu CNC.P, Balide, Dili.
Alende mellora komprensaun jeral kona-ba papel muzeu no arquivu iha prezervasaun, Prezidenti Konsellu Admnistrasaun CNC.IP, Manuel Mesquita Pereira esplika tan, objetivu seluk seminariu ne’e mos atu mellora komprensaun papel muzeu no arquivu no lida iha memória difisil no prevensaun violensia massal, inklui edukasaun ba paz no promosaun direitus umanos.
“Seminariu ne’e importante ba CNC atu kria plataforma ida hodi fahe esperensia no halibur hanoin sira, sei orienta CNC iha jestaun muzeu no arkivu sira ho efetivu,” dehan Manuel Pereira iha nia deskursu.
CNC. IP, esplika Manuel Pereira, iha komprimisiu as atu prezerva povu Timor-Leste nia istoria no memoria, misaun laos halo dokumentsaun, maibe focus ba transmisiaun istoria sira ne’ebe util ba jerasaun foun hodi haburas kultura dame nian no prevene repetisaun hahalok violensia sira.
Nia mos esplika, iha seminariu ne’e, CNC.IP konvida orador internasional sira hanesan Prof. David Webster, Profesor Istoria iha Bishop Univeristy Quebec, Canada ne’ebe sei koalia kona-ba papel muzeum no arquivu iha prezervasaun no transmisaun história no memória koletiva.
Dr. Nisay Hang, Diretor Muzeu Genosida Tuol Sleng Kambodia ho nia materia sei fahe kona-ba papel muzeu no arquivu liga iha memória difisil no prevensaun violensia massal.
Prof. Dr. Khoo Ying Hoo, Profesor Assosiadu iha Departementu Estudu Estratejia Internasional Universidade Malaya Malazi, ne’ebe sei koalia kona-ba papel muzeu no arquivu iha edukasaun ba paz no programa direitus umanos.
Iha fatin hanesan, Vise Ministru assuntu Parlamentar, Aderito Hugo da Costa hateten, seminariu ne’e importante ba Timor-Leste hodi kontinua komitmentu estadu Timor-Leste nian kona ba politika rekonsiliasaun paskah referendum 30 Agostu 1999.
“Obra CNC hetan espasu dignu iha komunidade internasional. Prezensa peritus internasional diak, fo hanoin diak, boas pratika atu guia ita ba pozisaun politik estadu nina, kestaun inisiativa muzeu mai kedan husi politika rekonsiliasaun, ne’ebe desenvolve no evolui nafatin,” dehan Aderito Hugo.
Membru Konsellu Administrasaun CNC, Pe. Juvito Rego de Jesus Araujo hateten, ohin loron Timor-Leste lakon ona barak nia memoria, maibe ho ida ne’ebe sei iha, persiza duni atu prezerva memoria sira iha muzeu.
“Memoria barak tebes barak lakon tiha ona, maibe barak ne’ebe sei iha. Dokumentos presiza halot didiak ho jerasaun foun ne’ebe mai bele aproveita lee, bele hatene rai ida ne’e agora hau pretense ba ne’e, ne’ebe mai husi historia naruk ida, historia ba libertasaun no violasaun direitu humanu, historia ema barak ninian moris, moris hanesan pais independente, povo independente ida, ne’ebe seminariu ne’e loke neon, halo mos ema hatene katak Ita iha historia ida,” dehan Pe. Juvito Rego ba jornalista sira.
Hola prezensa mos iha seminariu ne’e Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão.