banner 1000x250

ADVETORIAL SEKOMS I Prizaun Ai-Pelo Sasin Ida Istória Koloniál Portugál Nian

  • Share
banner 728x90

Liquisa, www.news-viptv.com – Lokaliza 25 KM husi Kapital Dili, iha Suku Lauhata, Postu Administrativu Bazartete, Munisipiu Liquisa.

Konstrusaun Prizaun Ai Pelo hahú iha tinan 1889. Edifísiu prinsipál konstrui ho estilu neoklásiku no maka’as. Komplexu prizionál tomak agora hetan apresiasaun tantu ba nia valór istóriku no patrimoniál, no konsidera hanesan elementu ida hosi identidade nasionál no uniaun Timór-Leste nian.

banner 1000x250

Espresaun Ai Pelo aparentemente mai hosi liafuan lokál Tocodede nian liafuan epelo, ne’ebé signifika “bee moruk” no uza hosi abitante sira hosi aldeia besik ida hodi refere ba prizaun. Tuir painél rótulu muzeu nian ne’ebé agora lokaliza iha prizaun, deskrisaun “bee moruk” hanesan aluzaun klaru ida ba abuzu sira ne’ebé inflije iha ne’ebá.

Iha tinan ne’ebá, harii edifísiu prinsipál ho sela administrasaun no prizaun nian, hamutuk ho kuartél ne’ebé besik ba soldadu sira ne’ebé destaka iha ne’ebá. Serbisu konstrusaun ne’e provavelmente inisia husi Governador António Francisco da Costa (iha kargu 1887–1888). Edifísiu rua tan harii hosi tinan 1914, hodi simu dadur sira hosi Makau, iha ne’ebé prizaun sira nakonu liu iha tempu ne’ebá. Prizaun ne’e akomoda kriminozu baibain sira no prizioneiru polítiku sira.

Ida-ne’e mós sai hanesan sede administrasaun no alfándega ba administrasaun koloniál portugés.

Detidu sira Ai Pelo nian inklui ema sivíl sira ne’ebé lakohi hala’o serbisu forsadu ka selu impostu. Governadór José Celestino da Silva (iha kargu 1894–1908) haruka atu haruka Liurai Timor-oan balu ba Ai Pelo. Entre prizioneiru sira seluk ne’ebé kaer iha ne’ebá maka deportadu portugés Manuel Viegas Carrascalão, ne’ebé ikusmai hetan liberdade tanba hahalok di’ak.

Dadur sira tau iha rai okos, submerje to’o ain-tuur iha bee masin hosi tasi ne’ebé besik. Tratamentu aat ne’e dehan katak prátika komún, no inklui kahur vidru rahun ho prizioneiru sira nia hahán.

Prizaun ne’e dezativa iha tinan 1939. Iha tinan ne’ebá, bee-sa’e hafoin udan boot iha Dili no Liquiçá halo ema mate no estraga infraestrutura, inklui prizaun.

Durante Funu Mundiál Daruak, bomba australianu no japunés sira monu iha prizaun. Tuir invazaun Japaun nian ba Timor Portugés iha tinan 1942, edifísiu prizaun sira ne’ebé tahan ona udan-boot sira Japaun sira konverte ba postu komandu nian. Hafoin Funu Mundiál Daruak remata, edifísiu sira ne’ebé hetan estragu la restaura.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!