DILI, www.news-viptv.com – Bankada Kmanek Haburas Unidade Timoroan (KHUNTO) kestiona ho husu ba governu liu husi Ministeriu Obras Publikas hodi tau atensaun ba kompana sira ne’ebe manan projetu fan tutan fali ba kompana seluk.
Deputadu KHUNTO Antonio Verdial levanta assuntu ne’e iha plenaria Parlamentu Nasional tamba simu informasaun no observa hetan duni kompana balun ne’ebe manan ona projetu, lakohi kaer obra refere maibe ba fan tan tutan iha kompana seluk hodi hakarak simu deit porsentu.
“Ami nia observasaun iha biban hirak liu ona lao daudaun hatudu mai ami katak, ministeriu obras publikas loke tenderizasaun ba publiku hodi rezulta manan nain ba projetu ida-idak, maibe realidade mak kompania barak mak manan tia projetu, lakaer projetu ne’e rasik faan fali ou fan tutan ba kompania seluk hodi hetan persentajem ho situasaun ida ne’e halo projetu sira ne’e la olentu no lao mos la stabil,” levanta deputadu KHUNTO ne’e, Segunda (27/1/2025).
KHUNTO observa, governu persiza tau atensaun mos ba rezultadu bao bra projetu sira liliu iha hadia estrada ne’ebe barak maka laiha kualidade no sai aat fali hodi prejudika ba ezekusaun osan estadu ne’ebe gasta la ho kualidade.
Deputadu ne’e mos husu ba Ministeriu Saude atu dijitaliza sistema saude liliu iha prestasaun serbisu hodi bele asegura dadus ne’ebe seguru no kualidade.
“Dadus hodi bele analiza hodi fo dezisaun ne’ebe diak ba planu tuir mai ne’e importante iha nivel prestasaun, istoria klinika pasiente nian bele seguru nune’e labele lakon, evita duplikasaun dadus, presija hanoin katak biban hirak ne’e barak mak ita hakerek manual deit,” dehan Antonio Verdial.
Nune’e mos nia husu ministerium saude atu uza rekursu umanus ne’ebe kualifikadu hodi bele fo atendementu publiku ne’ebe diak.
“Ha’u mos hakarak koa’lia kona ba rekursu umanu saude ninian na kualidade hanesan deputadu ha’u husu favor bo’ot ida uza rekursu umanu ne’ebe iha kualifikasaun no iha esperensia. Tau matan mo’os ba kondisoens saúde ekipamentu nakait ba saude, raan, lojistika liga ba transporte telekomunikasi, nune’e mos tenki iha nia tratamentu umanidade nia laran ho liafuan rua maka sustentabilidade no kontinuidade,” nia dehan.