DILI, www.news-viptv.com – Relasiona ho dezisaun Parlamentu Nasional ne’ebe sei sosa kareta Prado foun ba deputadu nain 65, Estudante Universidade Oriental (UNITAL) husi Fakuldade Edukasaun husu igreja atu labele nonok.
“Ami husu mos igreja labele nonok iha ita bo’ot sira nia fatin deit, halo finji ignora tiha injustisa ne’ebe mak lori sofrimentu ba povo maubere,” deklara Alida Madeira nu’udar portavoz estudante UNITAL ba jornalista sira iha konferensia imprensa, Segunda (8/9/2025), iha Kampus UNITAL Bekora, Dili.
Portavoz ne’e mos husu igreja tenki hamrik hodi kontra dezisaun politika husi deputadu sira ne’ebe sira konsidera inkapasidade no inmoral.
Laos deit husu ba parte igreja, nia mos husu ba estudante akademiku husi universidade no instituteusira hotu, veteranus sira, kamada intelektual, sosiedade sivil, no povu maubere hotu-hotu atu hamrik hodi kontra desizaun politika ne’ebe injustu no la afavor ba povu.
Estudante UNITAL, nia esplika, lamenta teb-tebes ho politika sosa kareta prado, iklui mos subsidiu oioin ne’ebe membru Parlamentu Nasional sira simu no direitu regalia sira hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu laptop, tratamentu saude, osan pulsa, osan mate nian banhira deputadu nain 65 mate no seluk tan ne’ebe privileziu tebes ba deputadu sira iha parlamentu nasional.
“Ami konsidera katak, desizaun politika ba sosa kareta luxu ka prado, ne’e ironiku tebes, ida ne’e bele konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebe la efisiente. Tamba fundu supostu bele aloka ba programa kombate kiak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibe uza de’it ba ema balu nia interese. Desizaun sira ne’e hatudu momos diferensia social ne’ebe bo’ot tebes entre elite politiku sira no povu maubere iha rai ida ne’e, tamba kereta luxu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak ne’ebe sidadaun barak hasoru,” nia hateten.
Estudante sira mos lamenta ho uma fukun Parlamentu Nasional ne’ebe lolos sai lian ba aspirasaun povu nian, maibe dala barak deputadyu sira uza hodi sai fatin ba istori malu, trata malu, dun malu, no konta istoria, se mak heroi no se mak laos heroi, no se mak halo liu no se mak lahalo.
“Aat liu tan maka deputadu inkapasidade, inmoral sira uza Parlamentu Nasional sai hanesan fatin GMT hodi tawar malu ne’eba hadutu fali sira nia premanismu iha uma fukun Parlamentu Nasional. Buat sira ne’e sai ona toman a’at husi deputadu sira iha parlamentu nasional, no ida ne’e ami akademika no povo maubere konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan Parlamentu Nasional iha estadu ida ne’e,” dehan porta-voz ne’e.
Alende ejijensia hapara sosa kareta ba deputadu sira, estudante sira ne’e mos ejiji atu Parlamentu Nasional atu altera ona lei pensaun vitalissa ne’ebe la fo benefisiu ba povu maibe fo bokur deit ba grupo minoria laho gravatadu sira nian.
Nune mos husu Parlamentu Nasional atu altera lei 100 metru tuir dekretu lei no 1/2006 tuir artigo 3 no 4 direitu ba manifestasaun no demostrasaun.