DILI, www.news-viptv.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos-Horta, kondekora prestijiadu Kolar Orden Timor-Leste ba distintu reprezentante diplomátiku na’in rua ne’ebé halo ona kontribuisaun esepsionál ba dezenvolvimentu nasaun nian no ba relasaun internasionál sira, Kuarta (02/7/2025), iha Palásiu Prezidensiál.
Kondekorasaun ne’e atribui Medalla Kolar Orden ba, Marc Friedrich, Embaixadór Uniaun Europeia nian mai Timor-Leste no Maria Manuela Freitas Bairos, Embaixadora Portugal mai Timor-Leste, i Embaixadór Marc Friedrich hetan onra ba ninia papél prinsipál hodi hametin relasaun sira entre Uniaun Europeia no Timor-Leste dezde asume ninia kargu iha Setembru 2022.
Durante ninia mandatu, Embaixadór Friedrich konsentra liu ba apoiu adezaun Timor-Leste nian ba Organizasaun Mundiál Komérsiu, ASEAN, no Akordu Parseria Ekonomika provizoriu EU-Pasífiku. Nia lideransa sai instrumentál hodi habelar apoiu UE nian hodi hadi’a nutrisaun no seguransa ai-han no ajuda diversifika nasaun nia ekonomia.
Liu husi Embaixadór Friedrich nia orientasaun, Uniaun Europeia fó ona kontribuisaun substansiál ba desentralizasaun, reforma judisiál, no jestaun finansa públika. Nia mós fó ona prioridade ba diálogu regulár ho sosiedade sivíl no serbisu hodi hametin kooperasaun UE-Timor-Leste iha fórum multilaterál sira hodi promove valór no interese komun. partikularmente iha área igualdade jéneru, inkluzaun, no diversidade.
Molok asumi ninia knaar iha Timor-Leste, Embaixadór Friedrich servisu iha kargu diplomátiku sira iha Nigéria no Venezuela, hodi hala’o papél signifikativu iha UE nia resposta ba krize, prevensaun konflitu, no esforsu sira harii pás. Bainhira remata nia mandatu iha Timor-Leste, Embaixadór Fiedrich sei simu kargu foun iha fulan Agostu 2025, nu’udar Enkarregadu Negósiu Uniaun Europeia nian ba Myanmar.
Enkuantu, embaixadora Maria Manuela Freitas Bairos simu rekoñesimentu ida ne’e ba ninia servisu dedikadu nu’udar Embaixadora Portugal nian iha Timor-Leste dezde Marsu 2022. Ho servisu diplomátiku ne’ebé distintu durante dékada tolu resin. Ninia kareira diplomátika ne’ebé luan, hahú iha 1987, iha kontinente oioin no inklui kargu xave sira hanesan Konsul-Jerál iha Boston no Nova Iorke, no Embaixadora iha Xipre ho akreditasaun simultaneal iha Líbanu.
Embaixadora Bairos envolve partikularmente iha Portugál nia kompromisu ho Timor-Leste hahú husi krize umanitária iha tinan 1999. Rekoñesidu ona ho Grande Krús Orden Méritu nian, nia hatudu ona espesializasaun partikulár iha asuntu Europeia, komunidade Portuguesa iha rai-li’ur, no kooperasaun luzófona, ne’ebé halo nia kualifikadu úniku hodi hametin lasu istóriku sira entre Portugál no Timor-Leste.
Timor-Leste no Portugal iha ligasaun istórika ida-ne’ebé kle’an tebes, ne’ebé mai husi Timor-Leste nia tempu nu’udar kolonia Portugeza to’o nia independénsia iha 1975. Nasaun rua ne’e kontinua haburas relasaun ne’ebé forte, ho Portugal fornese asisténsia dezenvolvimentu ba Timor-Leste iha área sira hanesan edukasaun, kuidadu saúde, infraestrutura no kapasitasaun administrasaun publika.
Nu’udar membru Komunidade Pais sira Lian Portugeza (CPLP), Timor-Leste no Portugal iha plataforma ida ba kooperasaun bilaterál no interkambiu kultural. Sira-nia relasaun kulturál, linguistiku no istóriku ne’ebé sira iha fasilita ona relasaun diplomátika no kooperasaun iha área oioin.
Bainhira fó onra sira-ne’e, Prezidente Ramos-Horta subliña importánsia fundamentál husi relasaun diplomátika sira hodi promove amizade entre povu sira, ne’ebé sai nu’udar fundasaun ba pás, estabilidade nasionál, no dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Prezidente nota katak embaixadór no embaixadora hatudu ona padraun aas liu kona-ba servisu diplomátiku no kooperasaun internasionál.
“Embaixadór Friedrich no Embaixadóra Bairos sai parseiru loloos iha ita-nia nasaun nia viajen ba prosperidade no rekoñesimentu internasionál,” afirma Prezidente Ramos-Horta. “Sira nia kompromisu ne’ebé metin hodi haforsa relasaun bilaterál sira no sira nia dedikasaun jenuína ba povu timoroan nia bem-estar hatudu ezemplu hosi espíritu kooperasaun internasionál ne’ebé esensiál ba ita-nia dezenvolvimentu kontínuu nu’udar nasaun demokrasia joven ida.”
Orden Timor-Leste nian reprezenta nasaun nia onra aas liu, hodi rekoñese indivíduu sira ne’ebé halo ona kontribuisaun estraordinaria ba bem-estar Timor-Leste no nia povu liuhusi sira-nia realizasaun profisionál, kompromisu sosiál, ka aktu servisu esepsionál.