banner 1000x250

PR Horta: Xanana Re-organizador FRETILIN no FALINTIL

  • Share
Foto: Dok AMRT
banner 728x90

Dili, www.news-viptv.com – Prezidenti Republika (PR) Jose Ramos-Horta iha nia deskursu estadu rekonese Kay Rala Xanana Gusmão nu´udar re-organizador Frente Revolusionario Timor-Leste Independente (FRETILIN) no Forsa Armadas Libertação Nasional Timor-Leste (FALINTIL).

“Ha’u tada omenajen ba leno boot sira-ne’ebé naroman ita-nia istória hanesan Dom Boaventura de Manufahi (1912), Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato. Nomós ba Kay Rala Xanana Gusmão ema ne’ebé reorganiza FRETILIN no FALINTIL hodi haburas luta libertasaun bainhira barak hanoin lakon tiha maibé lori luta to’o nia rohan hodi to’o loron-30, fulan-30, tinan-1999,” afirma PR Horta, Sabadu (20/5/2023), iha komemorasaun loron restaurasaun independensia 20 Maiu ba tinan 21 iha Palasiu Presidensial, Dili.

banner 1000x250
Xanana Gusmao (liman karuk wainhira iha ailaran)

Relasaun entre Xanana ho FRETILIN neé be lidera hosi Francisco Guterres Lu-Olo ho Mari Alkatiri konsege diak iha 2014, wainhira lideransa FRETILIN ukun hamutuk iha governasaun ne´ebe Xanana lidera.

Iha Eleisaun Prezidensial 2017, Xanana ho nia Partidu CNRT fo apoia ba Francisco Guterres Lu-Olo eleita ba Prezidenti Republika. Hafoin eleitu ba Prezidenti Republika, relasaun Xanana ho FRETILIN la kona malu tan, no sai aat wainhira Lu-Olo iha nia knar nuúdar xefi estadu rejeita no lakohi fo posse ba membru governu hosi Partidu CNRT ne´ebe lidera hosi Xanana. Ikus, governasaun ne´ebe Xanana fo ba Taur Matan Ruak nu´udar Primeiro Ministro hamutuk ho Mari Alkatiri no FRETILIN kontra lisuk Xanana.

Deklarasaun Mari Alkatiri hodi husu povu atu dismitifika Xanana, halo tensaun politika entre FRETILIN ho CNRT kontinua la diak malu to´o ohin loron.

Ataka malu pessoal mos akontese ba lideransa partidu rua ne´e durante tempu kampana eleitoral eleisaun parlamentar nian desde 19 Abril to´o 18 Maiu.

Kay Rala Xanana Gusmão eis Komandante FALINTIL, iha tempu independensia konsege sai Prezidenti Republika iha periodu 2002 to´o 2007 no krizi militar no politika ne´ebe hamosu funu entre Timoroan iha 2006 iha era governasaun Primeiru Ministru Mari Alkatiri, loke nia hanoin no fuan hodi harii Partidu Congresso Nacional da Recontrução de Timor-Leste (CNRT) hodi kompete iha eleisaun parlamentar 2007 no konsege forma Governu hamutuk ho Partidu Demokrátiku (PD) no Koligasaun ASDT-PSD, husi aliansa ne’e hanaran AMP (Aliasa Maioria Parlamentar) no hodi garante asentu iha Parlamentu Nasionál 37 husi 65.

Xanana Kontinua lidera governu ba daruak nu´udar primeiru ministru iha 2012-2017, iha eleisaun lejislativa, CNRT hetan votu sira boot liu, hodi garante asentu 30 husi asentu 65 iha Parlamentu Nasionál. CNRT forma koligasaun ho PD no Frente Mudansa, hodi asegura hamutuk asentu 40 ba Bloku Koligasaun hosi partidu tolu nian.

Iha loron 7, fulan Dezembru, tinan 1975, hafoin hala’o tiha invazaun fronteirisa armada iha teritóriu Timor-Leste, Indonézia deside invade kapitál Díli. Hafoin Prezidente FRETILIN Nicolau Lobato mate tiha, iha fulan Dezembru tinan 1978, hamutuk ho Membru Komité Sentrál barak FRETILIN nian, Kay Rala Xanana Gusmão, simu knar hodi organiza hikas fali luta. Iha fulan Marsu, tinan 1981, organiza Konferénsia Nasionál FRETILIN nian ba dala uluk, durante ne’e, foti nia nu’udar líder Rezisténsia no Komandante-Xefe FALENTIL nian (Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste). Iha fulan Marsu, tinan 1983, Kay Rala Xanana Gusmão, hatudu nia pragmatizmu, bainhira hahú hala’o negosiasaun formál ho Forsa Armada Indonézia nian (ABRI/TNI), hodi halo sesar-fogu, ne’ebé dura to’o fulan Agostu tinan nebá ne’e.

Kay Rala Xanana Gusmão, harí no dezenvolve Polísia Unidade Nasionál ne’ebé hatudu iha koperasaun ativa hó membru Igreja Katólika no ho autoridade tranzitória Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão aproveita fulan lima sesar-fogu hodi dezenvolve rede organizada klandestina nasionál nian ba dala uluk, ne’eb’e ema hatene hanesan “Frente Klandestina”. Iha tinan 1988 susesu ba inisiativa Unidade Nasionál lori Kay Rala Xanana Gusmão harí CNRM-Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere, hanesan espresaun komandu nasionál apartidáriu luta nian; CNRM ne’ebé tuir mai CNRT, Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorensere.

Tinan ida hafoin massakre Santa Kruz, no hafoin hala’o tiha iha guerilla tinan 17 nia laran, ema kaptura Kay Rala Xanana Gusmão iha loron 20 fulan Novembru tinan 1992 iha kapitál Díli. Maiske hetan elojiu iha nível internasionál, Kay Rala Xanana Gusmão sai nu’udar alvu hodi simu julgamentu hanesan sena ida no dadur iha prizaun ida ne’ebé destinadu ba krimunozu komún. Maibé, tamba presaun husi komunidade internasionál, autoridade indonézia sira, obrigadu halo nia tranferénsia ba Prizaun Cipinang, rezervadu ba prezu polítiku sira.

Iha prizaun, Xanana Gusmão, dedika nia tempu hodi halo estratejia ba Rezisténsia, hodi estuda mos lian indonéziu, inglés no direitu. Nia mos halo pintura no hakerek poezia, hakiak nia talentu ida ne’ebé hatene tiha ona iha tinan 1975, bainhira nia manan Prémiu Timorense ba Poezia husi poema “Mauberíadas”. Nia pintura balu faan tiha ona, no proveitu husi pintura hirak ne’e, Xanana Gusmão oferese ba Rezisténsia. Iha tinan 1994, nia ensaiu polítiku balu, publika tiha ona iha livru ida, Timor-Leste – Povu ida, Pátria ida, Ed.Kolibri,Lisboa.

Iha Abril tinan 1998, iha Konvensaun Nasionál Timorense iha diáspora, ne’ebé estabelese Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT) nian, Xanana Gusmão reafirma tiha ona hó aklamasaun hanesan líder Rezisténsia Timorense no Prezidente CNRT.

Tuir mai iha presaun internasionál ne’ebé makaas liu tan kona-bá libertasaun Xanana Gusmão nian no deklarasaun husi Prezidente Indonézia Habibie, hodi promete atu fó independénsia ba Timor-Leste, bainhira hala’o konsulta popular iha país ida ne’e, rejeita planu autonomia ne’ebé hato’o husi governu, Kay Rala Xanana Gusmão tranferidu ba Prizaun Cipinan iha loron 10 fulan, Fevereiru, tinan 1999, hodi ba fali iha prizaun domisiliária iha Salemba, parte sentrál Jakarta nian.

Prosesu dezenvolvimentu polítiku timorense hala’o lalais los no rekoñesimentu internasionál jeneralizadu husi kualidade Xanana Gusmão nian hanesan estadista no líder, nu’udar razaun atu hetan vizita barak-barak ba nia uma prizaun nian, husi parte governu estranjeiru, inklui mos Sekretária Estadu EUA, Madaleine Albright, eis Prezidente EUA, Jimmy Carter, Ministru Negósius Estranjeirus Austrália Alexander Downer no Ministru Negósius Estranjeirus, Japaun Masahiko Komura.

Referendun patrosinadu husi ONU iha loron 30, fulan Agostu, tinan 1999, proposta ba autonomia ne’ebé hato’o husi Indonézia rejeitada ho modo esmagador, hatudu sinál katak, tenki hakotu duni okupasaun indonézia iha Timor-Leste no hahú prosesu tranzisaun ne’ebé lidera husi ONU iha Timor-Leste. Ida ne’e, hanesan aktu demokrátiku ba dala uluk, iha istória Timor-Leste nian.

Iha lorom 7, fulan Setembru, tinan 1999, Kay Rala Xanana Gusmão, sai husi prizaun domisiliária. Iha fulan Agostu, tinan 2000, hala’o Kongresu Nasionál CNRT nian iha Díli ba dala uluk, hodi foti Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Prezidenti CNRT/Kongresu Nasionál. Iha fulan Novembru, tinan 2000, to’o fulan Abril, tinan 2001, Kay Rala Xanana Gusmão sai hanesan Porta-Voz ba Konsellu Nasionál, órgaun lejislativu ida ne’ebé timor ona nian duni, iha Administrasaun Tranzitória Timor-Leste, kompostu husi reprezentante partidu polítiku sira, sosiedade sivil, grupu pós autonomia no krensa relijioza oin-oin.

CNRT/CN disolvidu iha loron 9 fulan Juñu tinan 2001. Hafoin hala’o tiha disolusaun CNRT/CN, Kay Rala Xananna Gusmão konsentra nia esforsu iha AVR-Asosiasaun Veteranu Rezisténsia, organizasaun ida ne’ebé halo parte membru antigu sira husi Frente Klandestina, atu hodi kria kondisaun ba sira nia partisipasaun kualifikada iha prosesu dezenvolvimentu país nian.

#biografia Xanana fontes: Biografia « Governu Timor-Leste

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!