banner 1000x250

PN Simu Tetu OJE 2026 Husi PM Xanana

  • Share
PM Xanana wainhira submete tetu OJE 2026 ba Prezidenti PN, Maria Fernanda Lay. Photo: Media GPM
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Parlamentu Nasional (PN) simu tiha ona tetu Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2026 governu nian ne’ebe entrega dereta husi  Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, kuarta (01/10/2025).

Ministra Finansas, Santina Cardoso wainhira entrega dokumentu ba tetu OJE 2026 ba Prezidenti PN, Maria Fernanda Lay. Photo: Media GPM

Tetu Proposta OJE tinan fiskál 2026 ho montante globál konsolidadu dollar amerikanu billiaun $ 2,291 ne’e, IX Governu Konstitusionál aprova liu-hosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) extraordináriu ne’ebé hala’o iha Palácio do Governo, tersa (30/09/2025).

banner 1000x250

“𝐇𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐛𝐚𝐢𝐛𝐚𝐢𝐧 𝐤𝐚𝐝𝐚 𝐭𝐢𝐧𝐚𝐧 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐡𝐚𝐥𝐨 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐮 𝐨𝐫𝐬𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚́𝐥, 𝐥𝐨𝐫𝐢 𝐦𝐚𝐢 𝐞𝐧𝐭𝐫𝐞𝐠𝐚 𝐛𝐚́ 𝐏𝐫𝐞𝐳𝐢𝐝𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐏𝐚𝐫𝐥𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚́𝐥 (𝐏𝐍) 𝐧𝐨 𝐏𝐫𝐞𝐳𝐢𝐝𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐬𝐞𝐢 𝐞𝐧𝐭𝐫𝐞𝐠𝐚 𝐛𝐚́ 𝐊𝐨𝐦𝐢𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐚𝐭𝐮 𝐡𝐚𝐫𝐞𝐞. 𝐁𝐚𝐢𝐧𝐡𝐢𝐫𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐛𝐮𝐚𝐭 𝐫𝐮𝐦𝐚 𝐚𝐭𝐮 𝐡𝐚𝐝𝐢’𝐚 𝐬𝐞𝐢 𝐡𝐚𝐫𝐮𝐤𝐚 𝐟𝐚𝐥𝐢 𝐛𝐚́ 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐝𝐞𝐩𝐨𝐢𝐬 𝐦𝐚𝐤𝐚 𝐦𝐚𝐫𝐤𝐚 𝐚𝐣𝐞𝐧𝐝𝐚 𝐛𝐚́ 𝐝𝐢𝐬𝐤𝐮𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐣𝐞𝐧𝐞𝐫𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐡𝐨 𝐞𝐬𝐩𝐞𝐬𝐢𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞,” PM Xanana hateten iha Parlamentu Nasionál.

Tetu Orsamentu Jerál Estadu tinan 2026 ne’e simu direta hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay.

Tetu OJE 2026 konsolidadu ne’e hetan ona revizaun hosi Komité Revizaun Orsamentu (KRO) 2026 ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão durante semana tolu, iha salaun Ministériu Finansas Aitarak-Laran hahú iha tersa 05 to’o sábadu 23 Agostu 2025.

OJE 2026 ne’e prevee dolar amerikanu biliaun 2,215 ba Administrasaun Sentrál no dolar amerikanu millaun 60 ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusi Ambenu (RAEOA), ne’ebé dolar amerikanu millaun 30 mai hosi reseita rasik. Seguransa Sosiál iha orsamentu dolar amerikanu millaun 170, ne’ebé dolar amerikanu millaun 46 mai hosi reseita rasik.

Proposta OGE 2026 tuir estratéjia Governu Konstitusionál IX no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030, hodi kanaliza rekursus atu hametin kapitál sosiál, investe iha infraestrutura, diversifika ekonomia no hametin boa governasaun.

Kona-ba perspetiva makroekonómiku ba tinan 2026, Governu projeta kreximentu PIB nian ho 4,5%, ne’ebé sustenta hosi aumentu iha konsumu privadu no investimentu públiku, no inflasaun média anuál ne’ebé estabiliza besik 1,2%, hafoin tuun ba 0,5% iha tinan 2025.

Medida orsamentál prinsipál sira mak:

  • Setór sosiál: millaun US$74,2 ba saúde (inklui millaun US$55,9 ba kuidadu saúde primáriu no millaun US$4,5 ba reabilitasaun no konstrusaun ospitál sira), millaun US$35,8 ba edukasaun (ho reforsu ba Programa Merenda Eskolár, konstrusaun no reabilitasaun ba sala-de-aula, reforma kurrikulár no formasaun profesores) no millaun US$180,4 ba protesaun sosiál (ne’ebé millaun US$170 ba Seguransa Sosiál no millaun US$10,4 ba programa Bolsa da Mãe hodi apoia primeira infánsia);
  • Setór infraestruturas: millaun US$436 ba kapitál dezenvolvimentu, ho millaun US$300 aloka ba fundu infraestruturas, millaun US$107 ba liñas ministeriais no millaun US$29 ba munisípiu sira. Inklui mós millaun US$223,4 ba enerjia (hodi habelar no moderniza rede elétrika nasionál, estudus kona-ba infraestruturas petrolíferas no dezenvolvimentu projetu Tasi Mane) no millaun US$20,2 ba agrikultura (hodi reabilitasistema irrigasaun no medidas atu promove aumentu produtividade agríkola no mekanizasaun nian);
  • Setór ekonómiku: millaun US$32,1 ba apoiu emprezas mikro, ki’ik no média no  kooperativas no mós promove esportasaun ho produtu ne’ebé kualidade; millaun US$4,3 hodi apoia medidas iha área komérsiu no indústria, liuliu ba hametin lojístika, promove investimentu estranjeiru no sustentabilidade industriál; millaun US$104,7 ba setór petrolíferu, inklui esplorasaun ba bloku foun petrolíferus no minerais, estudus ba projetu Tasi Mane, no dezenvolvimentu petrolíferu; millaun US$5,2 ba kriasaun sentrus turístikus hodi apoia Programa Nasionál Promosaun;
  • Setór Institusionál e boa governasaun: Prevee millaun US$12,7 atu hametin diplomasia no garante kumprimentu rekizitu adezaun ba ASEAN; millaun US$16,2 atu reforsa setór justisa; millaun US$37,1 atu apoia prosesu desentralizasaun no modernizasaun jestaun finanseira públika; no millaun US$6,2 ba reforma funsaun públika no formasaun funsionárius.

Ho proposta ida-ne’e, Governu buka atu asegura ezekusaun sustentavel husi ninia polítikas públikas, atu konsolida integrasaun rejionál no promove dezenvolvimentu ida ne’ebé inkluzivu, hodi prepara país ne’e hasoru dezafius ekonómikus no sosiais tinan lima oinmai.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!