banner 1000x250

Maiu, F-FDTL sei Rekruta Membru 87

  • Share
Membru F-FDTL wainhira hasae bandeira iha isar bandeira Ministeriu Defeza nian. Foto: Media F-FDTL
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Instituisaun FALINTIL-Forca Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha nia programa sei halo rekrutamentu tan ba membru 87.

Membru Governu sira iha Sorumutuk Konsellu Ministru. Foto: media GPM

Rekrutamentu ne´e hatoo ona ha projetu ne´ebe aprezenta hosi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus ne´ebe Konsellu Ministrus delibera ona atu aprova, ba realizasaun ba prosedimentu exesionál ba rekrutamentu militár nian no hahú husi fulan-maiu tinan 2023 no determina ona katak efetivu atu inkorpora iha prosedimentu ida-ne’e inkorporasaun sei rekruta hamutuk ema na’in 87.

banner 1000x250

“Ho númeru ida-ne’e fahe hanesan tuir mai ne’e: a) Militár na’in 29 ba Kuartél Jenerál; b) militár na’in 10 ba Komponente Terrestre; c) Militár na’in 12 ba Komponente Navál; d) Militár na’in 6 ba Komponente Aérea Lijeira; e) militár na’in 5 ba Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato; f) Militár na’in 18 ba Unidade Apoiu Servisu; g) militár na’in 4 ba Unidade Polísia Militár; militár na’in 3 ba Unidade FALINTIL,” hakerek komunikadu imprensa ne´ebe publika hsi Presidensia Konsellu Ministru, Kuarta (26/4/2023).

Konsellu Ministrus mos delibera ona, tuir projetu ne’ebé Ministru Finansas maka aprezenta, hodi autoriza realizasaun despeza ida ho valór miliaun US$ 21,1.

“Despeza ne’e atu uza ba akizisaun asaun sira Timor-Telecom nian, S.A. nian no kréditu sira husi empreza ne’e nian, ba empreza TPT-Telecomunicações Públicas de Timor, S.A., ba empreza PT Partisipações, SGPS, S.A, no ba empreza Portugál Telecom Internacional Finance BV,” sita komunikadu ne´e.

Iha sorumutuk Konsellu Ministru ohin loron, Konsellu Ministru aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, kona-ba Komisaun Nasionál Organizasaun Nasoins Unidas nian ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO) Timor-Leste nian.

Objetivu husi diploma ida-ne’e atu substitui Komisaun Nasionál UNESCO anteriór Timor-Leste nian ba servisu públiku sentrál Administrasaun Direta Estadu nian ida-ne’ebé foun, dependente ba membru governu foun ne’ebé responsavel ba área kultura nian. Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu define estrutura orgánika interna foun ida no posibilita envolvimentu boot husi Governu ba funsionamentu  no atividade husi komisaun ida-ne’e.

Komisaun Nasionál UNESCO Timor-Leste nian ninia misaun maka atu fó apoiu no dezenvolvimentu programa no realizasaun UNESCO nian iha territóriu nasionál, hodi buka atu envolve sidadaun no organizasaun nasionál sira iha melloria husi kompriensaun ba malu entre povu sira no iha promosaun ba justisa, dame no seguransa internasionál.

Ikus liu Ministra Negósiu Estranjeirus no Kooperasaun halo ona aprezentasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba pontu situasaun Prosesu adezaun Timor-Leste ba ASEAN.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!