banner 1000x250

IOM Apoia Pakote Sasan Emerjensia ba APC

  • Share
banner 728x90

Dili, www.news-viptv.com – Organizasaun Internasional ba Migrasaun (IOM) apoia tan pakote sasan emerjensia ou naun food item (NFIs) ba Autoridade Protesaun SIvil (APC), Tersa (14/3/2023), iha Kuartel Unidade Espesial Protesaun Sivil, Kampung Baru Dili.

Alende pakote sasan emerjensia, apoia ne´ebe IOM entrega hosi fundus Governu Japaun ne´e mos entrega kontentor movel ida ne´ebe serve nu´udar armazem nian.

banner 1000x250

“Ho oferese pakote sasan emerjensia no armazem ba governu ne´eimportante ba pais atu responde no prepara diak liu tan ba dezastre iha futuru. Importante liliu ida ne´e mos sei kontribui ba hamenus risku COVID-19 no violensia bazeia ba jeneru iha sentru evakuasaun sira,” dehan Xefi Misaun IOM ba Timor-Leste, Ihma Sareef.

Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, Joaquim Gusmao Martins konsidera, apoia ne´ebe IOM entrega importante tebes ba governu no bele ajuda vitima dezastre sira. 

“Apoia ne´e hanesan provas ida ba koperasaun ne´ebe iha katak Governu la depende deit ba orsamentu estadu ne´ebe iha, maibe ho koperasaun ne´ebe ih abele kompleta liu tan servisu ne´ebe ita iha. Parseiru sira la persiza fo osan, maibe parseiru sira fo deit sasan ne´ebe iha hodi bele kompleta sasan ne´ebe governu prepara ona ne´esai ajudu ida ne´ebe maka importante teb-tebes ba iha governu ba iha protesaun sivil, ho nunee hodi naran governu no protesaun sivil hakarak agredese ba apoia ne´ebe ohin simu ona no bele kedan uza karik akontese dezastre,” dehan sekretariu estadu.

 Embaixador Japaun ba Timor-Leste, Tetsuya Kimura hateten projetu ne’e ho objetivu atu harii sistema preparasaun ida ba dezastre natural sira iha futuru liuhusi apoia Governu no komunidade Timor-Leste hodi hadi’ak sira nia vulnerabilidade preparasaun dezastres hanesan revela ona husi inundasaun.

Ba Redusaun Risku Dezastre (RRD) nian, nia fiar katak presiza atu reforsa siklu haat jestaun dezastre nian mak hanesan preparasaun, resposta, rekuperasaun, prevensaun/mitigasaun. Relasionadu ho rekuperasaun, Grupu Traballu ba prevensaun/mitigasaun ba investimentu iha RRD kria ona. Japaun koopera ho Governu Timor-Leste liu husi projetu oioin ba kada siklu RRD nian.

“Ami hanoin katak importante atu trata kestaun relasionadu ho RRD nian iha forma ne’ebe kobre aspeitus hotu. Japaun prontu atu assumi liderança ho koordenasaun besik ho país doadores no organizasaun internasionál seluk hanesan, ONU, hodi respeita ba propriedade no esforsu-rasik husi Governu Timor-Leste,” dehan Kimura.

Dezastre natural sira, esplika Kimura, maioria akontese nunka espera no labele evita. Japaun, nasaun ida ne’ebé vulnerable ba dezastres, experiénsia ona dezastre barak iha pasadu, inklui, inundasaun, rai-nakdoko, no tsunami iha pasadu. Maibe, kombate ho RRD halo ita bele sai nasaun ida ne’ebé rezistente ba dezastre entre nasaun sira seluk iha mundu.

“Há’u fiar katak Japaun bele kompartilla koñesimentu no experiensia ne’ebe ami hetan iha pasadu,” nia dehan.

Ba apoia ne´ebe IOM fo ba APC, Governu Japaun apoia osanUS$ 500,000. Projetu ne´ebe apoia kaixa sasan La’os Ai-han hamutuk atus sia (900) no armazen movel ne’ebé entrega ona ohin implementa ona iha ambitu “Apoiu ba Redusaun Risku Dezastres no Hadi’ak Preparasaun ba Emerjensia iha Timor-Leste”,

Pakote NFIs 900 no armazén movél ida, ne’e sei benefísia ema 4,500 (família 900) ba sira-nia nesesidade krítika atu mellora kondisaun moris populasaun vulnerável sira durante dezlokamentu.

Pakote NFI ida inklui sasán ijiene, sasán dapur, fatin toba no matéria prevensaun COVID-19. Sasán sira espesífiku ba feto no labarik-feto mós inkluidu, atu mitiga risku Violasaun ba Jenere durante emerjénsia. Sasán sira hotu-hotu ne’e la’o-tuir ho padraun Sphere no Dekretu-Lei Protesaun Sivíl nian.

Writer: SARMENTO, Elia & SCORREIA, PedroEditor: DOS SANTOS, Agida
  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!