banner 1000x250

ADVETORIAL SECOMS: Timor-Leste Membru ASEAN ba Dala 11, Together We Rise

  • Share
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – ASEAN Summit ba dala 47 iha 26 Outubru 2026 hakerek tan istoria foun ba organizasaun rejional Azia Sudestiku ne’e hafoin Timor-Leste sai nu’udar nasaun membru ba dala.

PM Xanana ho sasin PR Ramos-Horta wainhira simu dokumentu offisial husi PM Anwar Ibrahim nudar mos Prezidenti ASEAN 2025 ba Timor-Leste nia adezaun ne’ebe offisialmente sai ona membru estadu ba dala 11. Photo: Media GPM

“Timor-Leste nia entrada istoriku iha ASEAN lori sentidu foun ba vizsaun ne’ebe fahe ona husi rejiaun ne’e,” dekrala PM Anwar.

Deklarasaun Primeiru Ministru Malazia, Mahatir Muhammad ba Timor-Leste nian nu’udar estadu membru ASEAN ba dala 11 realiza duni ona mehi Timor-Leste no loke pajina foun Timor-Leste ba ASEAN hodi sai familia ba komunidade rejiaun azia-sudestiku ne’e.

Hafoin hein durante tinan 14, Timor-Leste formalmente sai membru nasaun ASEAN ba dala 11 ne’ebe ofisializa iha abertura Simeira Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) nian bá dala-47, Domingu (26/10/2025) iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC), Kuala Lumpur, Malazia.

Serimónia abertura Simeira ASEAN bá dala-47 prezide direta hosi Prezidente atuál Primeiru-Ministru Malázia, Dato’ Seri Anwar Ibrahim no Xefe Estadu ho monarkia hosi Estadu-membru ASEAN 10 mak ofisialmente asina dokumentu kona-bá adezaun Timor-Leste nian.

Ho Timor-Leste, nasaun ASEAN sira seluk maka Brunei Darusalam, Kambodia, Indonesia, Laos, Malazia, Myanmar, Filipina, Singapura, Thailandia, no Vietnam.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hateten, ohin istória halo ona no Timor-Leste hetan ona admisaun nu’udár Estadu Membru bá dala-11 hosi ASEAN.

Bá povu Timor-Leste, ida-ne’e la’ós de’it mehi ida ne’ebé realiza ona, maibé afirmasaun forte ida kona-bá viajen ida ne’ebé marka ho reziliénsia, determinasaun, no esperansa.

Bá povu Timor-Leste, ida-ne’e la’ós de’it mehi ida ne’ebé realiza ona, maibé afirmasaun forte ida kona-bá viajen ida ne’ebé marka ho reziliénsia, determinasaun, no esperansa.

Bá ASEAN, ida-ne’e maka kontinuasaun hosi vizaun ida: família ida ne’ebé unidu duni hosi nasaun sira, ne’ebé kesi hamutuk hosi valór sira ne’ebé fahe, aspirasaun komún sira, no destinu koletivu ida.

PM Xananawainhira halo deskursu dahuluk hafoin Timor-Leste ofisial nudar membru 11. Photo: Media GPM

“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, hau hatoo agradesementu klean ba estadu membru ASEAN hotu ba prezidenti ASEAN, sekretariadu ASEAN no ami nia parseiru dialogu sira, ita boot nia konfiansa, ekorajamentu no soliedaridade ne’ebe la nakdoko halo loron istoriku ida ne’e sai posivel,” PM Xanana agradese.

Bá ASEAN, ida-ne’e maka kontinuasaun hosi vizaun ida: família ida ne’ebé unidu duni hosi nasaun sira, ne’ebé kesi hamutuk hosi valór sira ne’ebé fahe, aspirasaun komún sira, no destinu koletivu ida.

Timor-Leste nia dalan bá adezaun naruk no iha objetivu. Dezde halo aplikasaun iha 2011, Timor-Leste prepara ona ninia instituisaun sira, reforma polítika sira, no hametin prontidaun – orientadu hosi matenek, apoiu, no pasiénsia hosi ASEAN no ninia parseiru sira.

Ohin, ASEAN reafirma ninia vitalidade no ninia inkluzividade. Timor-Leste hamutuk ho haraik-an no ho orgullu, haku’ak tomak valór prinsipál sira ASEAN nian, respeitu bá malu, kooperasaun pasífika, unidade iha diversidade, no solidariedade rejionál.

PM Xanana ho lider nasaun ASEAN sira. Photo: Media GPM

Timor-Leste haree adezaun bá ASEAN hanesan afiliasaun naturál ida – ne’ebé iha abut iha ninia kultura no jeografia no hanesan imperativu estratéjiku ida bá ninia futuru nasaun nian.

Timor-Leste tama iha ASEAN ho kompromisu tomak bá ninia Karta, prontu atu sai membru konstrutivu, pasífiku, no devotu.

Bá Timor-Leste, inísiu foun ne’e lori oportunidade imensu iha komérsiu, investimentu, edukasaun, no ekonomia dijitál.

Timor-Leste prontu atu aprende, atu halo inovasaun no atu tane aas governasaun di’ak, hametin instituisaun sira bainhira la’o hamutuk bá dezenvolvimentu sustentável.

Ida-ne’e la’ós rohan hosi viajen ida, ida-ne’e maka inísiu hosi kapítulu foun ida ne’ebé inspiradór.

“Kontenti governu bele realiza duni politika Timor-Leste nian hodi tama ASEAN, ne’e diak tebes baa mi povu, tamba ita bele sai ona familia ida deit iha rejional internasional ne’e,” komentariu Vincenzo Santos nu’udar foin sa’e Timoroan ida iha seremonia selebrasaun ida ne’ebe realiza husi Governu iha Lardo Lecidere, Dili.

Nune’e mos ho Gabriela Costa, espera ho Timor-Leste nia prezensa nu’udar membru foun ASEAN bele lori investor sira husi rejiaun ne’e hodi bele dezemvolve mos setor ekonomia iha Timor-Leste.

“Ekonomikamente Timor-Leste tama ASEAN diak, hau aseita ho politika governu nian ida ne’e, tamba loke oportunidade ba setor ekonomia hodi bele atrai investor tama ita nia nasaun no loke kampu traballu ba Timoroan sira ne’ebe ate ohin loron sei halerik ba kampu traballu,” dehan Gabriela.

Hamutuk, sei avansa ho Vizaun Komunidade ASEAN 2045 nian, ASEAN ida ne’ebé pasífiku, prósperu, reziliente no sentradu iha ema ho Timor-Leste nu’udár kontribuinte ativu.

Together we rise !

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!