DILI, www.news-viptv.com – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão deklara nia politika externa tuir vizaun nasaun nian katak Timor-Leste laiha aliadu no laiha inimigu.
Pozisaun Timor-Leste nian ne’e PM Xanana afirma iha abertura ba Konferensia Internasional ba Loron Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste (FALINTIL), ba dala-50 ne’ebe komemora ho tema “Reforma Setor Defesa no Seguransa, Ensino Militar Superior, Lideransa no Defesa Rekursos Nasional”.
“Husu atu konsentra ita-nia estudu sira no ita-nia vizaun sira ba iha politika atu laiha aliadu, laiha inimigu ita hotu belun no maun-alin,” deklara PM Xanana, Kuarta (20/8/2025)., iha Salaun Nobre Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun, Dili.
Bainhira koalia kona-ba ensinu superior militar, esplika PM Xanana, reforma sistema defeza no seguransa, lideransa, no defeza, iha mundu inserteza ida-nee, iha mundu ida-nee lei internasional aplika deit ba kazu balun no iha nasaun sira hanesan Timor-Leste,
“Ita tenke tau nuudar ita-nia objetivu, liuhusi ita-nia esperiénsia kona-ba arte kulit, dame, promosaun diálogu, no rekonsiliasaun. Hare ba ida ne’e, ita hare katak area ida ne’e, rejiaun ida ne’e, sai hanesan rejiaun konflitu,” dehan PM Xanana.
Nia esplika, foin daudauk, situasaun entre Tailándia no Kamboja alerta ona atu sai konxiente kona-ba problema sira-ne’e. Saida maka ohin haree iha ne’e maka fundamentál. Lema mak: laiha dame, laiha dezenvolvimentu. maibé mós, dezenvolvimentu, la iha pás.
Iha fatin hanesan Ministru Defeza (MD), Donaciano do Rozario Gomes “Predro Klamar Fuik”, mos informa, iha tematika ne’ebe mak eskolia ba Konferensia Internasional ba anniversariu FALINTIL nian ne’e, importante difini oinsa maka atu bele forma lider sira, liuliu lider militares ba iha futuru nasaun nian, para atu bele iha lider militar ne’ebe mak ho kompetensia diak ho formasaun kualidade.
“Karakter nasional tenke liuhusi instituisaun ida nebe maka bele prepara material, ou bele prepara kondisoes hotu-hotu nebe maka nasaun presija depois ita bele forma ita nia lidera de futuro. Lider militar, Lider Sivis i liuliu sira ne’ebe mak hare’e ba desizoens ba Ita nian Rai,” dehan membru governu ne’e.