banner 828x90

ADVETORIAL SEKOMS  husi Korea Fila ba Baucau: Ricardo Gusmão Marques Kuda Futuru liu husi Hidroponiku iha Hiongje Farm

  • Share
https://news-viptv.com/wp-content/uploads/2026/08/BANER-KII-BARU.jpgjpg" alt="banner 728x90" title="banner 728x90" width="728" height="90" loading="lazy" />

ADVETORIAL SEKOMS  husi Korea Fila ba Baucau: Ricardo Gusmão Marques Kuda Futuru liu husi Hidroponiku iha Hiongje Farm

To’os Hidroponiku Ricardo nian ne’e agora mos sai fatiaprendehusi estudante eskola agrikulturasirane’ebe kuda modo Salada.PhotoDOKMJDAK

DILI, www.news-viptv.com – Foinsa’e Timoroan ne’ebe la kontenti wainhira nia naran publika sai katak nia passa selesaun hodi servisu ba Koreia, tamba ida ne’e maka sai mehi ba Timoroan hotu ne’ebe buka sorte hodi muda sira nia moris liu husi programa governu nian iha SEFOPE (Sekretaria Estadu Formasaun Politika Profisional no Empregu) ba servisu iha rai liur, kontenti no haksolok ne’e maka espresa sai husi Ricardo Gusmão Marques no nia kolega sira seluk wainhira iha tinan 2010 nia naran publika sai nudar Timoroan husi Munisipiu Baucau ne’ebe sira nia naran passa ba servisu iha Koreia.

“  Inspira Hau ba Koreia hodi buka osan, tamba momentu ne’eba moris araska, entaun hau hanoin buka osan no esperensia,”dehan Ricardo konta nia istoria hahu atu ba Koreia.

Loro matan sa’e husi foho kotuk manu sira kokotek no manulin sira lian halo ambiente dadersan Baucau nian sai furak ho lian natureza sira, Ricardo ho hatais kalsa levis no faru mutin aumenta xapeu iha nia ulun prepara an laos atu ba fatin servisu hanesan tinan sanulu liu ba iha Koreia maibe nia prepara an hodi ba nia tos hidroponiku ne’ebe nia halo rasik husi esperensia durante servisu iha Koreia. Hodi hateke ba mai modo salada ne’ebe buras teb-tebes iha kanu paralon no iha dook nia hateke ba joven nain rua ne’ebe servisu ba nia toos Hidroponiku ne’e ho kuidadu hili fini sira ne’ebe atu kuda nia kontinua halao haleu iha toos laran hodi hateke modo salada sira ne’ebe fresku teb-tebes hafoin kona be’e no iha sorin seluk joven nain rua ku’u salada balun hodi hatama iha raga ne’ebe atu lori ba merkadu hodi ba faan. “ salada sira ne’e kualidade no fresku ema gosta hola no hotu lalais la to’o loron rua ou tolu, “ hateten tia ida nudar negosiante iha merkadu Munisipiu Baucau.

Durante tinan 10 iha Koreia, Ricardo servisu iha area agrikulturmilenial iha tos hidroponiku, durante servisu Ricardo nonok-nonok aprende oinsa bele sai Agrikultor Hidroponiku. Nia hare’e Sistema Agrikultor Hidroponiku seidauk iha Timor-Leste. Husi nia analiza ekonomikamente wainhira sistema hidroponiku ne’e implementa iha Timor-Leste ekonomikamente benefisiu los ba agrikultor sira tanba la presiza kuda tan modo iha rai maibe uza deit be’e. Fila husi Koreia depois servisu tinan sanulu, iha tinan 2020 nia termina nia servisu no desidi fila fali ba Baucau. Ho osan ne’ebe nia rai durante servisu nia hahu halo investimentu ba pekuaria nian hodi hakiak manu no fahi ne’ebe nia planeia hamutuk ho nia kolega durante sevisu iha Koreia.

Maibe tanba nia kolega la konsege fila fali mai Timor-Leste nia kontinua hakiak animal ho nia osan rasik iha implementasaun nia hasoru problema manu ne’ebe nia hakiak mate. “hau konsege hakiak manu broiler – ayam petelur tanba moras manu barak mak mate depois ne’e hau desidi para hakiak animal tanba rizku boot no ekonomikamente la fo benefiisiu. ”

Entaun iha tinan 2023 nia hanoin hikas uluk nia servisu iha tos hidroponiku entaun nia koko halo iha nia hela fatin. Iha implementasaun nia hahu ho kanu paralon haat hodi kuda salsa no salada, iha progressu modo sira ne’e sai buras no kontinua sai barak ba bebeik to’o ohin loron no sai ona kompania ho naran Hiongje Farm. “ Hiongje Farm ne’e lian Koreia signifika katak maun-alin”.

Wainhira hau halao ida ne’e ema barak koalia hau : “ ema nia oan ne’e servisu tiha tinan barak iha rai liur laos goza moris, mai kuda fali modo” , Sira koalia tamba sira seidauk hatene hau nia vizaun ne’ebe hau rai hela ba futuru. Agora sira foin hakfodak depois hare’e rezultadu ne’e,” konta Ricardo hanoin hikas komentariu negativu husi eme ne’ebe hela besik nia. Wainhira to’os hidroponiku ne’e lao nia mos rekonese hetan apoiu fundus USD 500 husi programa empreendedorizmu husi Ministeriu Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK). “Osan sira ne’e hau uza hodi hola tan kanu paralon no mangera, “ dehan Ricardo.

To’os hidroponiku ne’ebe Ricardo halo ne’e laos deit sai to’os hodi produz modo fresku maibe mos fo servisu ba joven seluk, inklui sai fatin aprende estudante agrikultura sira ne’ebe mai husi Munisipiu Baucau no Lautem.

“Estudante sira mai husi Eskola Agrikultura Fuiloro Lospalos no balun husi Eskola Baucau nian sira mai hodi aprende oinsa sai agrikultor ho Sistema hidroponiku.”

Nia esplika lolos to’os ne’ebe nia halo ne’e bele kuda mos modo seluk maibe tanba limitasaun  fatin nia foin kuda deit salsa no salada. “ hau hanoin kuandu iha fatin luan hau sei kuda modo oioin.” Nia hateten.

Ricardo agradese tebes ba governu ne’ebe fo oportunidade nia ona ba servisu iha koreia

hodi filania lori esperensia hodi bele implementa iha timor leste no nia apela ba timoroan sira ne’ebe servisu iha rai liur laos hanoin deit buka osan maibe bele lori mos esperensia mai timor leste hodi nune’e beleajuda governu loke kampu traballu ba timoroan sira.“hau nia mensjem ba maluk Timoroan balun ne’ebe iha rai liur tantu Koreia, Australia no Inglatera, servisu hetan osan karik rai didiak hodi fila investe buat ruma hodi ajuda governu loke kampu traballu bai ta nia jovem sira,”apela Ricardo.”

Sussesu ne’ebe Ricardo hetan ezemplu ida husi sussesu Timoroan lubuk ida ne’ebe tama ba programa governu nian ba polítika haruka traballador Timoroan sira ba rai liur liu-liu iha Koreia no Australia no tinan ida ne’e SEFOPE kontinua haruka Timoroan sira servisu ba Koreia ba areia oioin hanesan iha Peska, Agrikultura no Ortikultura. Foin lalais governu Timor-Leste no Australia konkorda ona atu haruka TimorOan rihun 10 ba Australia iha programa PALM SCHEME. Iha programa ida ne’e mos Timoroan barak mak hetan sussesu hodi halo investimentu hanesan negosiu rasik, inklui mos balun halo uma ba sira nia familia.

 

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!