banner 1000x250

Fahe Esperensia Luta ba URA, Timor-Leste iha Esperansa Nasaun Konflitu Hakotu Violensia

  • Share
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Timor-Leste iha esperansa nafatin ba nasaun konflitu sira hodi hakotu violensia no moris ba dame. Esperansa ne’e hato’o husi Reprezentante Permanente Timor-Leste ba Nasoens Unidas, Dionísio da Costa Babo Soares wainhira fahe esperensia luta ba Ukun Rasik A’an (URA) Timor-Leste nian iha seminariu online kona ba Diretu Internasional ba Dame ne’ebe organiza husi Organizasaun Naun Govermentais (ONG) konaba dame nian, Heavenly Culture World Peace Restoration of Light (HWPL) hosi Korea Sul, iha 22 fevereiru 2025.

“Timor-Leste esperiénsia ona todan sira husi konflitu no luta maka’as no dezesperadu hodi asegura dame. Agora ita ultrapasa ona konflitu sira-ne’e, no ita hein katak ita-nia istória bele sai hanesan sinál esperansa nian ba nasaun sira ne’ebé sei sofre hela. Notavelmente, ami hetan valór prinsipál sira Deklarasaun Pas no Cesasaun Funu (DPCW) nian iha ami nia istória,” hateten Dionisio Babo, iha komunikadu imprensa ne’ebe redasaun simu husi HWPL.

banner 1000x250

Timor-Leste, esplika Dionisio Babo, hala’o referendu ida ne’ebé nakonu ho espíritu rezolusaun konflitu pasífiku hanesan inkorporadu iha DPCW, hodi asegura ninia independénsia, no hafoin kedas, hahú programa dezarmamentu ida iha liña ho proibisaun ba kilat sira hodi estabiliza nasaun. Aleinde ne’e, governu no sosiedade sivíl promove ativamente kultura ida ne’ebé hafolin dame.

Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão, ne’ebe partisipa mos seminariu online ne’e elabora liután kona-ba istória dame nian iha Timor-Leste.

“Eventu ne’e fó oportunidade ba partisipante sira atu rekoñese importánsia lei dame internasionál liuhosi ezemplu istóriku Timor-Leste nian no konklui ho partisipante sira ne’ebé fahe sira-nia reflesaun,” dehan Jorge Cristovão.

Iha seminariu ne’e, orador ida husi Membru Parlamentu ida iha Asembleia Nasionál Tranzitóriu iha Repúblika Sudaun Súl, Peter Lomude Francis, hatutan tan, “Iha loron 15 fulan-Maiu tinan 2024, Prezidente Salva Kiir Mayardit hosi Sudaun Súl foti desizaun istóriku hodi asina deklarasaun nasionál ba hakotu funu no estabelese dame (DPCW). Notísia ne’e fó sai hosi mídia estadu SSBC, no Prezidente nia kompromisu atu harii dame influensia ona líder polítiku sira seluk. Hafoin ne’e, ofisiál governu ho pozisaun aas na’in 11, inklui Prezidente Parlamentu no Xefe Justisa, mós apoia deklarasaun ne’e. No Xefe Justisa Chan Reec Madut envolve ona iha atividade sira dame nian iha kolaborasaun ho HWPL dezde 2015.”

HWPL fornese esplikasaun detallu ida kona-ba provizaun ida-idak hosi DPCW, hodi subliña katak enkuadramentu ne’e tenke serve hanesan konjuntu orientadór ida hosi prinsípiu sira hodi atinji dame ne’ebé dura. Ida-ne’e mós destaka semellansa sira entre DPCW no Timor-Leste nia prosesu harii dame istóriku, hodi sujere katak paralelu sira-ne’e hatudu viabilidade prátika enkuadramentu nian.

Nune’e mos Advogadu ida husi Myanmar observa, “Ho konflitu no funu sira ne’ebé akontese beibeik iha mundu tomak, medida prátika sira hanesan DPCW tenke implementa atu rezolve dezafiu sira-ne’e.”

HWPL promove DPCW ba sidadaun sira iha mundu tomak liuhosi atividade no semináriu oioin ba dame, hodi esforsu nafatin atu hetan armonia globál

Semináriu ne’e organiza atu fahe valór DPCW nian no diskute maneira prátika sira atu implementa ida-ne’e. Ativista ba dame liu 70, peritu edukasaun, no jornalista husi nasaun 13, inklui Timor-Leste, Kamerun, no Sudaun Sul, tuir eventu ne’e, hodi troka opiniaun no diskute kona-ba estratéjia atu alkansa dame.

Iha loron 14 Marsu 2016, HWPL, iha kolaborasaun ho peritu direitu internasionál husi nasaun 15, hakerek no publika “Deklarasaun Pás no Hapara Funu” (DPCW). Objetivu husi DPCW maka atu hakotu funu no estabelese dame ne’ebé sustentável.

Kompostu husi artigu 10 no kláuzula 38, DPCW bazeia ba valór prinsipál sira kona-ba prevensaun konflitu, rezolusaun konflitu, no mantein mundu ida ne’ebé sustentável no pasífiku. HWPL avansa hela esforsu sira atu estabelese enkuadramentu internasionál ida ne’ebé legalmente vinkulativu ba pás sustentável, ne’ebé iha abut iha prinsípiu sira Karta Nasoins Unidas nian. HWPL buka atu institusionaliza medida sira dame nian ne’ebé dura iha mundu tomak liuhosi kooperasaun no advokasia globál.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!