banner 1000x250

Parlamentu Nasional Realiza Sesaun Solene ba Omenajen Póstuma Papa Francisco

  • Share
PN realiza sesaun solene hodi fo omenajem ba Papa Francisco nia mate. Photo: Media GPM
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Parlamentu Nasionál liu husi reuniaun plenária extraordinária, iha Sexta (25/4/2025, realiza sesaun solene ba homenajen Póstuma Papa Frascisco, ne’ebé husik ona mundu ne’e iha 21abril 2025.

PN fo votos pezar ba falesimentu Papa Francisco iha sesaun solene ne’ebe realiza iha Sexta (25/4/2025). Photo: Media GPM

Ho ida ne’e plenáriu hato’o sentimentu Profunda Kondolénsia liu husi aprovasaun ba Votu Pezar nú 6/2025, Pezar ba Falesimentu Papa Francisco, ho votus unanimidade a favor 52 kontra 0 no abstensaun 0.

Iha sesaun solene ne’e, kada Bankada Parlamentar sira mós hato’o mensajen de kondolénsia ba maktoban Papa Franscisco, hahu ho CNRT, PD, FRETILIN, KHUNTO no PLP. Hafoin Primeiru Ministru, no-mós Prezidente Parlamentu Nasionál hato’o alokusaun hodi fo Onra ba Sua Santidade Papa Francisco.

Sesaun solene ne’ebé hahu ho exekusaun hino nasionál no minutu ida hakmatek, prezide husi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, akompaña husi membru Meza sira no hetan prezensa husi Primeiru-Ministru(PM), Kay Rala Xanana Gusmão no konvidadu onra sira seluk.

PM Xanana Gusmão subliña buat ne’ebé Papa Francisco husik hela bá mundu no ema hotu-hotu presiza atu kontinua banati tuir maka la para hodi buka dame, justisa, toleránsia no fraternidade.

“Oportunidade ida bá ita ida-idak atu kontinua dalan ne’ebé Papa Francisco hahú iha la para buka dame, justisa, toleránsia, fraternidade ema hotu nian hanesan Evanjellu hanorin tuir Jesus Kristu Nia moris no misaun,” dehan Primeiru-Minitru iha diskursu okazisaun sesaun solene hodi fó omenajen bá memória hosi Sua Santidade Papa Francisco, Sexta (25/04/2025) Iha uma fukun Parlamentu Nacional Dili.

PM Xanana wainhira simu vizita Papa Francisco iha Dili, 9 Setembru 2024. Photo: Media GPM

Xefe Governu sita Ensíklika ne’ebé hakerek hosi Papa Francisco Laudato Si ́katak,  “Laiha buat ida iha mundu ne’e mak indiferente ba ita”.

Entre ezemplu barak kona-bá umanizmu, fraternidade no laran-luak ne’ebé Santu Padre haraik bá Sarani Katólika durante ninia Pontifikadu, Kay Rala Xanana Gusmão hili ezemplu ida-ne’e tanba konsidera ninia autentisidade no grandeza ho santidade Papa nian.

Iha mundu indiferensa globál ida ne’e, Sua Santidade Papa Francisco hatene oinsá apela bá mundu ida ne’ebé pasífiku no justu liu-tán, mundu ida ne’ebé apoia no fraternu liu-tán, iha-ne’ebé ema hotu-hotu maun alin no hadomi loloos, la hare’e bá nasionalidade, kór, jéneru, konviksaun polítika ka relijioza no mós trajetória moris.

Santu Padre iha ninia simplisidade atu simu, iha ninia orasaun no reflesaun sira bá ema hotu-hotu no bá planeta nia moris-di’ak.

Kay Rala Xanana Gusmão konsidera mós katak, Santu Padre iha grandeza, korajen no matenek, atu hasa’e sentidu esperansa iha umanidade katak bele harii mundu ida di’ak-liu, iha-ne’ebé ema hotu-hotu merese atu partisipa.

“Buat ida mak serteza, laiha ema ida, Katóliku ka la’ós Katóliku mak sai nafatin indiferente bá Papa Francisco nia laran-di’ak. Laiha ema ida maka indiferente bá nia legadu kompaixaun, fiar no lideransa morál,” Xefe Governu sublina tán.

Tanba ne’e maka momentu ida-ne’e, bá ema hotu-hotu, momentu lutu no terus nian, maibé mós tempu ida atu reflete kona-bá impaktu hosi Santu Padre nia lia-fuan no moris, hodi hanoin nia ho ternura, hanesan nia rasik husu no fó sentidu bá ninia legadu liu husi ema idaidak nia hahalok no orasaun rasik.

PM Xanana hahú hodi temi Laudato Si’, la’ós de’it bá ninia ámbitu no inovasaun ne’ebé defaktu, marka pontifikadu Sua Santidade nian, maibé bá oportunidade no urjénsia ninia hanorin sira, iha mundu ne’ebé nakonu ho problema no instável ida-ne’e, hanesan nesesidade atu tau-matan no respeita ambiente no ema sira, bá futuru ida ne’ebé prósperu no sustentável liu, inspira ema hotu-hotu atu tau-matan bá Uma Komún.

“Maibé mós tanba parese mai ha’u hanesan obra referénsia no inspirasaun bá polítiku sira hotu ne’ebé hanesan ami, Deputadu no Governu, iha kompromisu bá polítika públika sira ne’ebé efetivu liu, transparente liu, kontínua liu foka bá ita-nia povu nia moris-di’ak, nune’e aplika konseitu ekolojia integrál bá vida polítika,” Xanana Gusmão hateten.

Primeiru-Ministru mós hakarak temi legadu estraordináriu seluk hosi Santu Padre doben, Deklarasaun Fraternidade Umana ne’ebé ko-autora ho Grande Imam hosi Al-Azhar Cairo ne’ebé asina iha 2019, iha okaziaun Sua Santidade vizita bá Península Arábia, ne’ebé destaka importánsia hosi kooperasaun no diálogu entre relijiaun no kultura sira.

Timor-Leste fó apoiu bá unidade no valór sira dame nian, no mós entre relijiaun sira ne’ebé importante tebetebes atu hakotu violénsia no funu ne’ebé mundu halerik, Primeiru-Ministru mós labele lakon atu hanoin hikas jestu magnífiku Parlamentu Nasionál ida-ne’e nian hodi adota ho unanimidade Deklarasaun ida-ne’e, nune’e fó ezemplu bá mundu kona-bá kompromisu timoroan nian bá fraternidade no dame.

Xanana Gusmão konvida atu iha Loron Internasionál Fraternidade Umana tuirmai ne’ebé selebra iha loron 4 fulan-Fevereiru tinan-tinan nian, nune’e mós iha loron aniversáriu moris ida-idak nian, tau iha neon iha idaidak nia orasaun no asaun sira nesesidade ida-ne’e atu harii mundu ida ne’ebé armoniozu-liu, justu no apoiante, nune’e fó onra, iha teoria no prátika, Sua Santidade Papa Francisco.

Iha sesaun solene ida-ne’e hodi fó onra bá memória Sua Santidade Papa Francisco nian, Xefe Governu hakarak hato’o dala ida-tan sentidu kondolénsia sinseru liu bá Koléjiu Kardeál sira-nian, bá Igreja Katólika no bá sarani sira hotu, no mós bá ema hotu ne’ebé maski la’ós Katóliku, sente lakon boot ida-ne’e bá Papa doben ne’ebé mate bá nia moris rohan-laek iha dame.

Primeiru-Ministru fiar katak timoroan sira sente kontente ho Sua Santidade Papa Francisco nia vizita mai Dili iha Setembru liubá, Ida-ne’e sai ksolok boot ida no inspirasaun boot ida bá povu liuliu bá foin-sa’e sira.

PM Xanana mós fiar katak memória sira hosi Papa Francisco nian sei inspira nafatin timoroan sira katak, iha hanoin no hahalok sira sei hetan orientasaun hosi esperansa no domin, la’ós de’it iha tempu tristeza ida-ne’e, maibé bá nafatin.

Partisipa iha serimónia solene ne’e maka Prezidente Parlamentu Nasionál, Vise-Prezidente sira Parlamentu Nasionál nian, Deputadu sira, Membru Governu sira no konvidadu sira.

Writer: BELO, Margarida & LEMOS, AnabelaEditor: MEILANA, Evangelisto Santos
  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!