banner 1000x250

Timor-Leste Apela Estadu Hotu Kumpri Promesa ba Estadu Sira SIDS

  • Share
banner 728x90

ANTÍGUA NO BARBUDA, www.news-viptv.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão apela bá Estadu hotu-hotu atu kumpre sira-nia kompromissu hodi fó apoiu bá Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu (SIDS) sira.

Apelu ne’e Primeiru-Ministru hato’o iha diskursu IV konferénsia internasionál kona-bá Estadu illa kiik dezenvolvidu sira ho tema “Hamutuk trasa planu bá prosperiedade reziliente” iha São João, Antígua no Barbuda, segunda (27/05/2024).

banner 1000x250

“Ha’u apela bá Estadu hotu-hotu atu bele kumpre sira-nia kompromissu bá apoia Estadu sira SIDS nian iha realizasaun dezenvolvimentu sustentável,” Kay Rala Xanana Gusmão apela.

Primeiru Ministru konsidera prezensa konferensista sira iha Antigua no Barbuda ne’e demonstra kompromissu koletivu ida atu buka solusaun bá dezafiu sira ne’ebé Estadu illa kiik dezenvolvidu sira enfrenta.

“Ha’u fiar katak, hamutuk ita la’ós ‘kiik’. Hamutuk, ho vizaun ida no ambisaun ne’ebé partilla hamutuk, ita ‘Estadu boot Oseániku nian’ ne’ebé servisu bá reziliente prosperidade ita-nia povu,” Xanana Gusmão fiar.

Tuir Primeiru Ministru katak, lista dezafiu hosi Estadu SIDS sira ne’e barak, maibé liu hosi konferénsia ne’e fó oportunidade atu ko’alia hamutuk iha li’an ida de’it atu deside hamutuk ajenda dezenvolvimentu bá tinan 10 oin mai.

Nasaun sira SIDS nian barak mak iha semellansa, maibé Xanana Gusmão husu tenke mantein firme iha buat ne’ebé halo diferensa. Nasaun ida-idak iha SIDS, iha ninia istória rasik, kultura no kontestu, no iha kontestu Timor-Leste rasik iha sentidu katak solusaun ida nunka aplika bá hotu-hotu.

Iha tinan 25 lima liu bá, povu Timor-Leste hili independénsia hafoin periúdu lubuk ida hela iha okupasaun no kolonializmu.

Desde ne’e, TL konsege rezolve ona dezafiu sira lorloron nian atu dezenvolve nasaun ne’ebé dame no demokratiku, hosi tizolu sira funu nian.

“Ami hatene katak, ami la mesak iha ami-nia luta. Ita sai ida de’it hosi nasaun sira SIDS nian ne’ebé hasán hela tarrefa todan bá dezenvolvimentu sustentável. Ami servisu makaas atu dezenvolve ami-nia nasaun iha momentu sira difísil, nakonu ho dezafiu. Dezigualdade ne’ebé ha-abut an iha nasaun ida-idak mak sai impedimentu bá nasaun barak iha SIDS atu bele hetan prosperidade. Konflitu globál ameasa pás no ita-nia seguransa,” Xanana Gusmão hatutan.

Alende ne’e, Xefe Governu dehan, mudansa klimátika ne’ebé hamosu hosi nasaun industrializadu sira, kria ona situasaun amerjénsia globál ida ne’ebé lori ameasa bá ezisténsia hosi nasaun sira ne’ebé ki’ak no vulnerável.

Xanana mós konta tuir katak, lorloron sempre rona nasaun dezenvolvidu sira ko’alia kona-bá importánsia hosi “órden globál ne’ebé bazeia bá regra” reguladu hosi Lei Internasionál. Maibé órden globál ida-ne’e duni mak hanaruk dezigualdade no esplorasaun.

Alende ne’e, nia hatutan, nasaun dezenvolvidu sira ignora tiha Lei Internasionál bainhira sira hakarak, no ida-ne’e duni mak dala barak konvén liu ho sira.

Ida-ne’e inklui ho promessa feita sira atu apoia nasaun dezenvolvidu sira, partikularmente kompromissu hosi Konvensaun-Kuadru Nasaun Unidas (ONU) nian kona-bá Alterasaun Klimátika, Akordu Paris no realizasaun dezenvolvimentu sustentável.

Relatóriu espesiál ONU nian kona-bá Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável bá tinan 2023 hateten katak, metade hosi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) la serve bá kumprimentu tarjetu implementasaun, no pursentu 30 paradu. Meta sira ne’e inklui kestaun krítiku sira hanesan pobreza, kombate hamlaha no mudansa klimátika.

Iha dékada tolu liu-bá, ONU konsiente ho dezafiu úniku ne’ebé nasaun sira SIDS enfrenta no ho komitmentu atu apoia sira-nia dezenvolvimentu sustentável.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!