DILI, www.news-viptv.com – Ministeriu Saude (MS) hamutuk ho Menzies no World Mosquito Programe iha Australia sei uza estratégia foun ida combate dengue iha Timor-Leste.
“Tinan ida ne’e Timor-Leste asisti ona surtu ida ne’ebé aat liu husi dengue ne’ebé akontese ona iha tinan barak nia laran, nune’e, hodi hatán ba ida nee, Menzies servisu hamutuk ho Ministeriu Saúde Timor-Leste no World Mosquito Program iha Australia, hodi haree ba posibilidade estratéjia foun ida hodi kombate dengue iha Timor-Leste,” hakerek komunikadu imprensa ne´ebe redasaun simu hosi Menzies Timor-Leste.
Estratejia foun ida ne’e envolve uza batéria ida ho naran Wolbachia ne’ebé infeta susuk
“Bainhira susuk ne’ebé lori dengue hetan infesaun, susuk ne’e sei la disponivel atu pasa moras, ne’ebé bele rezulta redusaun jerál ba dengue iha Timor-Leste,” dehan Profesor Francis.
Projetu ne’e hanesan ezemplu di’ak ida kona-ba oinsá bele halo peskiza no uza hodi informa prátika ne’ebé di’ak liu iha dezenvolve estratéjia hodi ajuda hamenus kazu husi moras infesiozu sira.
“Tinan tolu liu bá, ami nia servisu barak mak konsentradu iha Dili, maibé ho apoiu husi ami nia apoiante sira hotu ami entusiasmu atu haree ami nia servisu habelar liu tán ba iha munisípiu barak iha Timor laran tomak,” dehan Profesor Francis.
Tinan tolu liu bá ohin loron, Menzies School of Health Research (Menzies) ofisialmente harii eskritóriu ida iha Timor-Leste, servisu hamutuk ho governu no parseiru sira atu haforsa sistema saúde iha nasaun ne’e hodi responde di’ak liu ba dezafiu moras infesiozu sira.
Aniversáriu datoluk ne’e fornese oportunidade ida atu selebra susesu barak, maibé ida ne’e mós sai hanesan fo hanoin kona-ba dezafiu barak ne’ebé sei mosu iha futuru.
Menzies no Ministeriu Saúde Timor-Leste agora daudaun servisu hela iha projetu boot ida ne’ebé buka hatene kona-ba moras ne’ebé bele prevene ho vasina hanesan sarampo, rubela, dengue, COVID-19 no hepatite B – ho objetivu atu komprende nível imunidade moras ne’ebé bele prevene ho vasina iha Timor-Leste.
Peskiza ne’e hala’o liu husi projetu ARIA-RISE, ne’ebé servisu parseria hamutuk ho Ministeriu Saúde, Laboratóriu Nasionál Saúde, no National Centre for Immunisation Research and Surveillance (NCIRS).
Apoiu finanseiru fornese husi Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu Australia (DFAT).
Ko-Líder ba projetu Menzies Timor-Leste nian Profesor Asosiadu Dr Joshua Francis hateten nia espera katak peskiza ne’e sei ajuda orienta dezenvolvimentu husi polítika vasina nian iha fulan no tinan sira oin mai.