banner 1000x250

Kritika Servisu Saude, FRETILIN: Ministra Saude Inkapasidade

  • Share
Deputada FRETILIN, Helena Belo wainhira reprezenta Bankada FRETILIN halo deklarasaun politika iha plenaria PN, Segunda (13/1/2025). Photo: VIPhoto/Screenshoot
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – FRETILIN liu husi nia dekarasaun politika bankada nian kritika makas servisu setor saude no kestiona kapasidade Ministra Saude Elia Amaral iha nia lideransa.

Helena Martins Belo, Deputada FRETILIN ne’ebe halo deklarasaun politika iha Plenaria Parlamentu Nasional, Segunda (13/1/2025) hateten, kolapsu iha setór saúde sai preokusaun boot ba sosiedade, povu no nasaun ida-ne’e. Setór saúde hanesan fundamentu importante iha dezenvolvimentu nasaun ida nian, tanba saúde ne’ebé di’ak nuudar direitu umanu ne’ebé labele negoseia.

banner 1000x250

Maibé, nia hatutan, saida mak harée iha governasaun IX governu nian iróniku tebes, povu barak tenke lakon nia vida momentu sira iha esperansa boot atu rekupera sira-nia saúde hodi bele moris, maibé realidade diferente tebes ho buat ne’ebé família no pasiente sira hein.

“Estadu no governu ida-ne’e tuir loloos iha atu proteje nia povu, maibé realidade hatudu katak ohó fali nia povu liuhosi servisu saúde ne’ebé la adekuadu no falta ekipamentu saúde hodi atende moras sira,” hateten Deputada Helena.

Nia esplika, Timor Leste nia setór saúde iha agunia nia laran no monu dadauk ona, tanba atendimentu ba servisu saúde la iha kualidade no ema barak tenke lakon sira-nia vida iha oras no minutu balun nia laran; hanesan iha fulan Janeiru até Novembru tinan 2024, kazu mortalidade pasiente iha Ospitál Nasionál Guido Valadares pasiente liu 600 (atus neen) mak lakon vida durante baixa iha 48 horas nia laran, tuir médiku sira nia haree, la tuir ona padraun normál tanba kauza hosi menus fasilidade no ekipamentu saúde.

Timor Leste nia frazilidade iha setór saúde ne’ebé governu atual hatudu ba povu katak, ekipamentu médiku sira ne’ebé utiliza kaduka ona, ai-moruk sira ne’ebé dala barak hotu, no pesoál médiku la adekuadu mak sai problema ne’ebé sosiedade no povu ne’e tenke hasoru. Iha kazu balun, pasiente sira mate tanba atrazu iha tratamentu, erru médiku ne’ebé akontese tanba neglijénsia, ka tanba fasilidade la suporta tratamentu ba sira nia kondisaun médiku sira.

Defaktu, ospital nasionál Guido Valadares, fasilidade no ekipamentu saúde barak laiha no avaria hanesan CT scan, ai-moruk reajente sira seluk barak mak stock out. Tuir loloos ospitál nasionál mak atu fornese servisu di’ak liu ba povu kompara ho sentru saúde iha área rural sira.

“Oinsá ema bele fiar ita-nia ospitál, se sira la hetan ai-moruk ne’ebé sira presiza tuir tempu? Ospitál mak sai fatin ne’ebé ita tenke sente seguru bainhira sofre moras. Maibé, saida mak povu maubere hasoru agora? Ospitál no sentru saúde barak mak labele fornese tratamentu adekuadu tanba ne’e hakarak lakohi, doutór no infermeiru sira transfere pasiente mai ospitál nasionál Dili hodi hetan tratamentu adekuadu, nufin, barak mak tenke lakon vida,” dehan deputada ne’e.

Nia hateten, mate ne’ebé akontese tanba ospitál sira la preparadu atu trata pasiente sira tuir tempu no ho di’ak mak sai nuudar evidénsia katak, iha buat ruma la’o laloos iha jestaun no alokasaun orsamentu ba setór saúde, nune’e mós presiza tau atensaun ba kualidade kuidadu nian, formasaun ba pesoál médiku sira, no jestaun sistema ne’ebé efisiente.

Governu tenke sériu hodi garante katak, orsamentu ne’ebé aloka ba setór saúde to’o duni ba sira ne’ebé presiza. La’os de’it atu harii infraestrutura, maibé mós atu hametin sistema saúde tomak, inklui kualidade servisu no bem-estar ba pesoál médiku sira.

Atu alerta de’it iha uma lulik ida-ne’e, para povu timor laran tomak rona no senti, veteranus ne’ebé rin ba nasaun, bainhira hetan moras, governu atuál dehan junta médiku laiha, maibé, ema balun moras bosok de’it, estadu aluga aviaun privadu hodi ema ne’e ba halo tratamentu iha rai liur. Veteranus ne’ebé funda nasaun ne’e de’it halo ona hanesan ne’e, sa tan povu kbiit laek no lian laek sira.

Plenaria Parlamentu Nasional iha Segunda (13/1/2025). Photo: VIPhoto/screenshoot

“Pergunta mak ne’e, tanba saida iha ona era modernizasaun, fasilidade no ekipamentu mesak modern povu tenke mate? Orsamentu ne’ebé governu aprova ba setór saúde halo de’it saida? dehan hola ona ai-moruk no ekipamentu esensiál sira, agora iha ne’ebé? señora ministra Saúde iha kapasidade ga lae halo jestaun ba setór saúde? keta ita-boot hanoin katak ema mate ne’e konsidera hanesan animál ida karik? Governu iha obrigasaun atu garante asesu ba saúde ne’ebé justu, ekuitativu no ho kualidade. Labele husik setór saúde ne’ebé importante ida-ne’e hetan neglijénsia tanba de’it indiferensa ka fallansu jestaun hosi inkapasidade señora ministra saúde no IX governu nian,” nia hateten.

FRETILIN mos kestiona ho fashion show ne’ebe halo iha HNGV ne’ebe lamerese atu halo iha fatin ne’ebe pasiente sira halo hela tratamentu, maibe uza fali ba atividade fashion show nian.

Iha deklarasaun ne’e, FRETILIN mos kontinua kontra eviksaun forsada ne’ebe halao husi Governu liu husi SEATOU ba komunidade sira iha Fomentu II la ho sentimentu umanu, la haree ba aspetu saúde, ekonomia no edukasaun labarik sira nian.

“Situasaun obriga sira hela no toba iha ponte okos, balun hela iha uma mahon sei aumenta númeru moras ba ema, liuliu ba labarik sira tanba anin, udan, maho ben. Vítima barak mak halerik dehan hasai ami iha tempu udan labarik barak moras, maibé primeiru ministru ho membru governu sira, finje diuk no larona ba vitima sira nia halerik. Ida-ne’e mak hahalok original IX governu nian. Señor primeiru ministru Xanana hatene mak trata lixu ho dignu, maibé trata nia povu at liu animal,” nia hateten.

FRETILIN, liu husi deklarasaun politika, konvida povu tomak, inklui sosiedade sivil sira ne’ebé defende direitu povu kbiit laek nia, mai ita luta hamutuk ba futuru ida ne’ebé saudavel liu, ba povu ida ne’ebé prósperu, no ba sistema saúde ida ne’ebé serbi duni parte hotu-hotu nia nesesidade, la ho diskriminasaun.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!