banner 1000x250

Indultu ba Emilia Pires no Madalena Hanjam, PR Ramos-Horta: Sira Rua Nia Kazu Injustu

  • Share
Foto: PR Ramos-Horta ho Emilia Pires no Madalena Hanjam.
banner 728x90

Dili, www.news-vitptv.com – Relasiona ho reasaun publiku ne’ebe kestiona no kontra makas indultu ne’ebe Prezidente Repúblika José Ramos-Horta fo ba Emilia Pires no Madalena Hanjam, Xefi Estadu esklarese katak indultu ne’ebe nia fo tamba konsidera injustu iha sira nia prosesu.

“Indultu ne’e hau nia inistiva, hau rasik mak kleur ona ko’alia ba ida ne’e, no desde ha’u nia primeiru mandatu to’o sai. Hau nunka para atu haree ida ne’e, no la’ós kazu Emilia Pires nian de’it situasaun barak ne’ebé hau haree injustu loos no nafatin hau haree kazu Emilia Pires no Madalena Hanjam ne’e injustu, tanba ne’e mak Xefe Estadu iha póder fó indultu,” hateten PR Ramos-Horta ba jornalista sira iha konferensia imprensa, Sexta (15/12/2023), iha Palasiu Prezidensial.

banner 1000x250
PR Ramos-Horta. Foto: Media PR

Alende konsidera injustu iha nia prosesu, xefi estadu mos esplika, indultu ne’ebe nia fo tamba Konstituisaun fo dalan no poder ba xefi estadu hanesan mensiona iha (Konstituisaun RDTL) artigu 86, alinea i, hateten rona tuir Governu, atu fo perdaun ka hamenus kastigu.

“Póder indultu mai husi konstituisaun no kuaze rai bara-barak iha mundu ne’e kritériu Prezidente Repúblika nian, póder eskluzivu Xefe Estadu nian,” deklara PR Ramos-Horta

Tuir konstitusaun no tuir lei ne’ebé ikus mai Parlamentu Nasional adopta no tuir nia konsiénsia.

“Tuir póder ne’ebé konstituisaun fó ba ha’u atu bele fó indultu. Indultu ne’e póder polítiku ne’e lá’os juridiku, iha validade ne’ebé ne’ebé mai husi konstituisaun,’ dehan xefi estadu.

Xefi estadu ne’e esplika tan, “Sorti ita iha ita nia konstituisaun ne’ebé fó póder ba Xefe Estadu no póder ne’e atu halo saida, póder ne’e prezijamente atu haree oinsá se Xefe Estadu iha nia fiar no nia avaliasaun situasaun ida ne’ebé justisa la halo loos ka todan demais, tanba justisa se mak kaer, tanba justisa ema mak kaer, ser umanu sira mós bele sala, juiz sira mós bele sala no ida ne’e la’ós iha Timor Leste de’it  maibé iha mundu tomak.”

Nia dehan, indultu ne’ebe nia fo ba Emilia Maria Valeria Pires ho Madalena Hanjam, tanba nia konese diak ema nian rua ne’e.

Emilia Pires

“Emilia Maria Valeria Pires hau koñese di’ak desde tempu Portugés, pai, mae no maun alin sira hotu, tempu luta iha Austrália, Emilia Pires no familia tomak sempre ativu iha apoiu solidaridade ba luta Timor Leste nian. Emilia Pires ba to’o Komisaun Direitu Umanus iha Zenebra, nia kondisaun la di’ak, hetan moras kiik, hetan aimoruk sala ba nia, no hetan moras la’o mós susar loos, no nia servisu tiha ona li’ur Banku Mundiál Gaza no iha 2007 mak maun bo’ot Xanana bolu nia, mai serbí nu’udar Ministra Finansas. Nia servisu di’ak loos, halo reforma klean iha Ministériu Finansas, moderniza sistema iha Ministériu Finansas no Emilia Pires halo proposta atu aplikasaun fundu petroliferu, nia mak rekomenda no halo aplikasaun iha merkadu internasionál no governu mak Ezekuta ikus mai fó fila retornu 8% ba estadu no 8 billoens ba estadu Timor Leste no ne’e as liu iha mundu,” dehan xefi estadu.

Ho razaun refere, xefi estadu ho poder konstitusional ne’ebe fo ba nia, halo desizaun ba indultu, ho razaun umanitáriu no tempu naruk loos ona, ema ne’e sofre lubuk ida, no lakon osan tinan 10 la servisu, no lakon buat hotu-hotu.

“Emusionalmente nia dignidade umilladu, inosente no ha’u fiar nafatin nia inosente no ha’u nu’udar ema, nu’udar Xefe Estadu ha’u labele permite kazu ida ne’ebé ha’u fiar injustisa bele kontinua, ne’e duni ha’u halo indultu ba Emilia Pires no Madalena Hanjam atu sira na’in rua liu-liu Emilia Pires ne’ebé iha li’ur bele fila ba Austrália pasa natál ho nia familia,” dehan PR Ramos-Horta.

Maski ema barak la konkorda ho nia dezisaun, xefi estadu esplika, ne’e balun tanba razaun polítika, hanesan uluk Rogério Tiago Lobato tanba problema kilat no krize 2006 nia hetan prizaun, no nia fó indultu ba Rogério Tiago Lobato.

“Iha ne’eba hau hetan kritika maka’as loos husi bakanda seluk, tanba fó indultu ba Rogério Tiago Lobato. Balun ohin ko’alia karik kontra indultu ba Emilia Pires no Madalena Hanjam uluk servisu ba hau atu indultu ba Rogério Tiago Lobato ne’ebé halo parte iha primeiru governu konstitusionál husi FRETILIN nian. Purtantu hau husu ba sira ne’ebé la konkorda karik hau respeita, desizaun nune’e duni no dala ruma ita halo desizaun ne’ebé laiha konsensus mas hanesan Prezidente Repúblika halo desizaun tuir konstitusaun no tuir hau nia konsiénsia,” dehan xefi estadu.

Hare’e kazu ida Emilia Pires no Madalena Hanjam nian, tuir xefi estadu, sira umilladu, lakon reputasaun, ema hanoin katak nia naok osan mas la’e kama ne’e sosa no entrega tiha ona no sigle source lei autoriza, menus husi millaun ida bele no iha akuzasaun katak kompañia ne’ebé faan kama Emilia Pires nia laen nian, maibé laiha evidénsia ne’ebé kama ne’e empreza seluk mak hola baratu liu.

“Tribunál halo ninia desizaun, hau respeita desizaun nian póder, maibé hau iha póder ida konstituisaun fó atu fó indultu. Bainhira hau la konkorda ho desizaun Tribunál nian, sei buka ratifika buat ne’ebé hau hanoin katak sala, injustu ka komplementa justisa. Jusitisa la’ós de’it ema ida tenke ba kadeia, maibé jusitisa bainhira afinál iha erru bo’ot ida,” dehan PR Ramos-Horta.

Ho indultu ne’ebe nia fo ona, maski sira nain rua la kumpri pena iha prizaun, sira nain rua iha ona dezisaun final, katak hetan ona indultu hosi Xefe Estadu. No xefi estadu dehan Emilia Pires atu mai ka la mai Timor-Leste, konfirme nia nain maka desidi.

Indultu ne’ebe fo ba Emilia Pires no Madalena Hanjam sita iha Dekretu Prezidente Repúblika númeru 125/2023, loron 14  Dezembru kona-bá Concessão de indulto por ocasião da Quadra Natal do ano 2023

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!