banner 1000x250

Hamutuk ho Povu, Governu Selebra Adezaun Timor-Leste tama ASEAN

  • Share
Jovem husi grupu dansa kultura wainhira selebra hamutuk Timor-Leste nia adezasaun ba ASEAN iha Dili. Photo: Media MAE
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Governu hamutuk ho povu iha Kapital Dili, selebra hamutuk Timor-Leste nia adesaun ba ASEAN hafoin organizasaun rejional sudeste azatiku ne’e ofisialmente simu Timor-Leste nu’udar membru ba dala 11, Domingu (26/10/2025), iha ASEAN Sumit bad ala 47 iha Kuala Lumpur, Malazia.

Vise Primeiru Ministru no Ministru Koordenador Assuntu Sosial, Ministru Dezemvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria, Eng. Mariano Assanami Sabino no Ministru Administrasaun Estatal, Tomas Cabral iha selebrasaun adezasaun Timor-Leste ba ASEAN. Photo: Media MAE

Selebrasaun ne’e realiza iha Largo Lecidere ne’ebe hetan prezensa husi lider instituisaun orgaun soberanu sir ani korpu diplomatiku ho komunidade iha Kapital Dili.

Iha selebrasaun ne’e, kanta mos The ASEAN Way Hino ASEAN nian no diskursu husi Vise Primeiru Ministru no Ministru Koordenador Assuntu Sosial, Ministru Dezemvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria, Eng. Mariano Assanami Sabino.

“Ohin, Timor-Leste sai nu’udar membru da-11 hosi família ASEAN nian. Ne’e rezultadu hosi esforsu koletivu hosi lideransa no povu tomak Timor-Leste nian. Husi tempu rezisténsia nian, liuhosi períodu rekonstrusaun nasionál to’o ohin loron, ami nunka haluha ami-nia objetivu: halo Timor-Leste sai membru plenu hosi komunidade rejionál ne’ebé naturalmente ami pertense ba,” deklara Mariano Assanami.

Tuir Assanami, ASEAN la’ós de’it organizasaun polítika ka ekonómika, maibé komunidade ne’ebé valoriza solidariedade, estabilidade, dezenvolvimentu, no kooperasaun.

Membru governu ne’e hatutan tan, ASEAN nasaun sira aprende no kolabora malu hodi hadi’a sira nia povu nia moris. Adezaun fó orgullu ba Timor-Leste, maibé lori mós responsabilidade atu kontribui ho ativu ba pás, estabilidade, no dezenvolvimentu sustentável rejiaun nian.

“Ita hatene katak ita sei hasoru dezafiu barak. Ita nasaun ki’ik ida, ho ekonomia ida ne’ebé sei dezenvolve hela. Ita tenke servisu maka’as liután hodi hametin ita-nia instituisaun sira, harii infraestrutura, no eduka ita-nia oan sira. Ita nia empreza sira tenke sai kompetitivu liu,” nia dehan.

Reprezentante Embaixada Malázia  iha Timor-Leste, Jemimah Ujang hateten, ho Timor-Leste nian pozisaun nu’udar membru nasaun ba dala 11, momentum orgullu ida laos deit ba povu Timor-Leste, maibe povu ASEAN hotu.

“Momentu orgullu boot ida ba ASEAN no signifikativu tebes ba ita hotu ne’ebé akompaña ona Timor-Leste iha nia perkursu tomak,” deha diplomata ne’e.

Diplomata ne’e dehan katak Malázia fó apoiu ho konsistente ba Timor-Leste nia aspirasaun hodi adere ba ASEAN, “kompromisu ida ne’ebé ami reafirma hikas ohin dadeer, hanesan ami halo ona iha okaziaun barak seluk, inklui durante vizita ofisiál hosi ha’u-nia Primeiru-Ministru, Honorável Dato’ Seri Anwar Ibrahim, ba Díli iha fulan kotuk. Nu’udar Prezidente, ho lema “inkluzividade no inkluzividade”, sai sasin ba úmidu realizasaun ba marku ida-ne’e durante prezidénsia Malázia nian—reflesaun ida hosi kompromisu ASEAN nian ba unidade, inkluzaun, no identidade rejionál ne’ebé fahe.”

Tuir Jemimah Ujang, Timor-Leste lori ba ASEAN istória ida ne’ebé úniku, kultura ida ne’ebé riku, no kompromisu ida ne’ebé metin ba pás, demokrasia, no kooperasaun rejionál. “Ninia adezaun hametin Komunidade ASEAN, no ami iha konfiansa katak Timor-Leste sei kontribui ativamente no signifikativamente ba ami nia objetivu komún sira iha área sira koperasaun polítika no seguransa nian, dezenvolvimentu ekonómiku, no progresu sosiokulturál”, nia subliña.

Hodi hakotu lia, “Selebrasaun kalan ne’e la’ós de’it simu membru foun ida. Hanesan reafirmasaun ida hosi prinsípiu fundadór sira ASEAN nian kona-ba respeitu mútuo, harii konsensu, no solidariedade.”

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!