banner 1000x250

GX Foundation Apoia Ekipamentu Kombate Dengue ba MS

  • Share
PM Xanana wainhira simu apoia material kombate Moras Dengue hosi GX Foundation, Xina. Foto: Lucitania Barreto / VIP TV
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Hare ba perigozu mors Dengue iha Timor-Leste, GX Foundation nu’udar ONG hosi Xina apoia material ka ekipamentu kombate Dengue ba Governu Timor-Leste ne’ebe simu hosi Ministeriu Saude (MS).

Ekipamentu ne’ebe apoia hosi GX Foundation ne’e entrega hosi nia prezidenti Leung Chun Ying akompana CEO Fundasaun GX, Prof Chan Ying Yong Emily no simu dereta hosi Primeiru Ministru Xanana Gusmão no akompana hosi vise ministru saude nain rua ho mos Embaixadora Xina, Wang Wenli, Tersa (23/1/2024), iha edifisiu MS Palacio das Cinzas, Kaikoli, Dili.

banner 1000x250
PM Xanana hatoo agradese ba GX Foundation no Povu Xina ne’ebe tulun ona Timor-Leste iha setor oioin, inklui saude. Foto: Lucitania Barreto / VIP TV

“Ami orgullu tebes ho GX Foundation hili ona Timor-Leste hanesan nasaun primeiru hodi kombate moras Dengue no liu husi parseiru ida ne’e espera Povo Xina no Timor Leste sei apoiu malu tan iha parte seluk tuir mai,” dehan PM Xanana Gusmão ba jornalista sira.

Material saude ne’ebe fo maka tonelada 10 inklui kilograma teste lalais 50,000, rede kama 500, ahi-oan mosquito 2,600 no surat-tahan aviaun 30,000 ba instalasaun médiku 360 inklui ospitál hotu-hotu, sentru saúde komunitária no postu saúde sira iha Timor-Leste.

Ho material ne’ebe governu simu, konsidera grasa bo’ot ida hodi hosi kontinuasaun apoia ne’ebé governu Xina halo ba povu Timor-Leste, bainhira hasoru pandemia COVID-19.

Apoia ne’e hanesan mos Projetu Pilotu kona ba protesaun saude hasoru moras Dengue iha Timor-Leste.

Iha fulan Novembru 2023 liubá, Prezidente Fundation, Chun-Ying vizita mai Timor-Leste hodi deklara sira nia domin ajuda Timor-Leste nia sistema saúde hodi proteze povu, liu-liu labarik sira hosi susuk susuk ne’ebé moris iha bee foer no lori moras dengue.

“Hosi ita nia dezafiu barak iha Timor-Leste, moskitu (susuk) ne’e bele sai ki’ik liu, maibe mos hanesan moskitu ne’ebe bele mate liu. Ami halakon malaria ho susesu. Ami sedauk hetan transmisuan local ba malaria dezde 2018. Maibe moras dengues sirkula barak iha komunidade, no labaruk sira partikularmente vulneravel,” dehan PM Xanana iha nia deskursu.

Xefe Governu konsidera, ho programa olístiku ida ne’e sei salva moris. Nia sente kontente tebes tanba Fundasaun GX hili ona Timor-Leste nu’udár nasaun dahuluk atu hala’o programa mitigasaun ba moras dengue tomak hafoin komponente sira-ne’e hetan teste iha nasaun parseiru sira seluk.

Projetu Pilotu kona-ba moras dengue sai nu’udar evidénsia ida tan ba relasaun amizade entre Repúblika Popular Xina no Timor-Leste.

Iha vizita servisu ba Repúblika Populár Xina, Xefe Governu hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Xina, Xi Jinping ko’alia kona-ba Xina ninia apoia ba Timor-Leste, nu’udar agradesimentu.

“Ha’u hetan onra hodi hasoru fali Prezidente Xi Jinping, iha Setembru tinan kotuk iha Hangzhou no ami konkorda atu hasa’e ami-nia relasaun bilaterál ho parseria estratéjika ida-ne’ebé komprensivu. Fornese asisténsia umanitária pratika hosi Fundasaun GX atu ajuda ita hamenus risku moras dengue nu’udár pasu pozitivu ida tán iha ita-nia parseria. Obrigado,” PM agradese.

Iha fatin hanesan, Prezidente Fundasaun GX, Leung Chung Ying, lori Fundasaun GX nia naran, hato’o sira-nian agradesimentu ba Governu Timor-Leste no sira-nian parseiru sira seluk tanba sira-nian apoiu bá projetu pilótu ba protesaun saúde hasoru moras dengue iha Timor-Leste.

Projetu ida-ne’e marka inísiu signifikativu ida hosi parseria ida-ne’ebé forte entre Timor-Leste ho Xina iha saúde publika. Ema barak iha mundu tomak hanoin kona-ba prevene no kombate moras dengue.

Súdeste Aziatiku mak rejiaun ida-ne’ebé vulnerável. Atu hato’o amizade no ho espíritu fahe – “Gong Xiang” iha lian Xina, Fundasaun GX implementa hela projetu ida-ne’ebé komprensivu no iha nivel nasionál iha Timor-Leste atu ajuda kombate moras dengue.

“Ho asistensia hosi Ministeriu Saude Timor-Leste, sei fahe ekipamentu no fornesimentu tonelada 10 ba ospital hot-hotu, sentru saude komunitaria no postu saude sira iha Timor-Leste ho objetivu atu hamenus mitiga prevensaun hosi dengue no moras ne’ebe transmit ba moras seluk no redus populasaun susuk,” dehan Leung Chung Ting.

Leung Chung Ying, esplika, doasaun ida ne’e hanesan aprosimasaun olístiku ida-ne’ebé dezeña atu halo diagnóstiku sedu, prevensaun no protesaun bá edukasaun saúde iha komunidade lokál sira.

Komponente oin-oin hosi aprosimasaun ne’e hetan ona teste ho susesu iha sira-nian nasaun parseiru sira seluk. Timor-Leste mak nasaun dahuluk ne’ebé sira lansa programa tomak.

Entretantu, dadaun ne’e Timoroan na’in-18 mak servisu no sai funsionáriu Fundasaun GX no balun voluntáriu inklui tradutór peritu na’in- tolu Universidade Siénsia no Teknolójia Macau. Ida ne’e mak delegasaun boot liuhosi GX ne’ebé implementa ona iha nasaun parseiru sira.

Hanesan ONG Xina ida-ne’ebé hetan finansiamentu privádu, Fundasaun GX kontente atu kontribui ba esforsu saúde públika governu Timor-Leste nian dezde relasaun entre Xina no Timor-Leste ho parseria estratéjika komprensivu fulan-haat liubá to’o ohin loron, iha loron 23 fulan Setembru 2023.

“Hau fiar katak projeitu ida ne’e laos deit sei minimuza risku hosi infesaun dengue, maibe mos sei hasa’e liutan konetividade no amizade entre povu Xina no Timor-Leste,” nia dehan.

Foundation GX nu’udar organizasaun ida-ne’ebé la’ós ho lukru hosi rai-Xina ne’ebé harii iha Hong Kong. Objetivu hosi programa ne’e maka atu fornese asisténsia internasionál bá saúde médika no publika umanitária iha nasaun sira hosi Inisiativa Belt no Estrada ba Kooperasaun Internasional, hodi responde ba apelu ba konetividade “ema-bá-povu” ho inisiativa.

GX iha kompromisu atu halakon kazu katarata matan-delek iha nasaun 5, no promete atu fornese operasaun katarata ne’ebé livre husi 37,500 iha Laos, Kamboja, Djibouti, Senegal no Mauritania entre 2022 no 2027.

Tema programátiku prinsipál sira hosi GX inklui eliminasaun matan-delek katarata, kontrolu moras ne’ebé ba jestaun risku dezastre saúde, parseria internasiónal, no transferénsia koñesimentu komunidade ba asisténsia umanitária saúde públika.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!