DILI, www.news-viptv.com – FRETILIN iha nia deklarasaun politika bankada nian kestiona ajudikasaun projetu ne’ebe Nono Governu Konstitusional (NGK) halo nakonu ho pratika partidarismu no Korrupsaun, Kolusaun no Nepotismu (KKN).
Deputadu FRETILIN, Dario Madeira hateten, pratika partidarismu no KKN sai buras tebes iha ajudikasaun projeitu no mos rekrutamentu funsionariu sira ne’ebe ikus mai fo deit naha todan ba estadu no povu kiik sira nia moris.
“Membru Governu balu kontinua implementa pratika sira ne’ebe la respeita ba prinsipiu transparensia no mos anti korrupsaun nian. Ministru balu fahe no hatudu deit projetu ba nia maluk sira,” dehan Dario, Segunda (3/2/2025), iha Plenaria Parlamentu Nasional.
Nia esplika, membru governu ne’ebe iha responsavel ba seitor infraestrutura foin lalais ne’e halo ona ajudikasaun kontratu projeitu ida kompania balu maske projeitu ida ne’e la hetan alokasaun iha Orsamentu Jeral Estadu 2025.
“Pratika tuan ida ne’ebe hanesan akontese iha 2017, bainhira membru Governu ida fahe projeitu sem kontrato liu 144 projeitu ne’ebe too ohin loron kontinua fo naha todan ba estado nia orsamentu, maibe fo deit benefisiu ba sira ne’ebe manan kontratu, biar sira falla atu konklui sira nia projeitu. Familiarismu no favoritisimu iha sistema ajudikasaun projeitu ne’e halo tiha estado tenke lakon osan, maibe povu labele hetan obra sira ne’ebe iha kualidade,” dehan deputadu ne’e.
Bankada FRETILIN hare katak iha projetu barak mak lao sein kontratu, balu nia servisu hotu ona maibe seidauk iha kontratu. Pratika ida ne’e Kontra Dekretu -lei No 22/2022, 11 de Maio kona-ba “Regime Jurídico De Aprovisionamento, Dos Contratos Públicos E Das Respetivas Infrações”.
Relatoriu no Pareser Camara das Contas konaba Conta Geral Estadu 2023 identifika katak Governu selu ona projeitu sem kontratu sira balu ne’ebe antes ne’e tama iha projeitu 144 ne’ebe ajudika iha 2017 hosi atual Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku nian ne’ebe la tuir regra aprovisionamentu no Lei orsamental ne’ebe prevaleze iha Timor-Leste.
“Relatoriu Camara das Contas hateten katak biar IX Governu ida ne’e konsegue aprova Decreto-Lei No.15/2024, de 20/03, ne’ebe aprova “regime extraordinário de aprovisionamento por ajuste direto de contrato público por obras iniciadas sem formalização contratual”, maibe decreto- lei ida ne’e labele halakon ka hamoos aktu ka pratika violasaun de lei ne’ebe komete hosi 2017 liu ba,” nia dehan.
Projetu Halte bus iha Kapital Dili, tuir FRETILIN nia kustu ne’e karun teb-tebes kompara ho desenu projeitu ne’ebe iha.
“Mafia, korrupsaun no mos inkapasidade kontrolu hosi sistema aprovisionamentu rai laran mak halo tiha ema balu hanauk tiha estadu no povu ne’e nia osan ho fasil,” nia hateten.
Ho ida ne’e, Bankada Fretilin husu ba autoridade kompetente sira atu halo investigasaun no halo prosesu legal hasoru pratika violasaun Lei Orsamentu no mos Regime Juridico Aprovisionamentu nian.
“Bankada FRETILIN hare katak relatoriu no pareser Camara das Contas ne’e iha nia justifikasaun legal ne’ebe forte hodi sai baze ba investigasaun tuir mai hosi entidade sira hanesan Ministeriu Publiku no mos Komisaun Anti Korrupsaun,” hateten deputadu FRETILIN ne’e, hodi taka deklarasaun politika sira nian ho hateten,” Bankada Fretilin hakarak atu fo lia menon id ba ita hotu katak, bainhira ukun nain sira la respeita valores sira transparénsia no anti korrupsaun nian bainhira ajudika projeitu publiku sira, ne’e hanesan ita la respeita valores ukun rasik an no mos sakrifisiu hosi heroi no martires sira ne’ebe husik hela ba rai doben ida ne’e.“