banner 1000x250

Diskursu PR Horta iha Selebrasaun Loron Nasional Veteranus 3 Marsu 2024

  • Share
banner 728x90

Diskursu husi Sua Eselénsia Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste,

Dr. José Ramos-Horta, iha okaziaun Selebrasaun Loron Veteranu Nasionál

banner 1000x250

Díli, 3 Marsu 2024

Sua Eselénsia Ministru Asuntu Veteranu Libertasaun Nasionál (MACLN) nian, Sr. Gil da Costa Monteiro

Sua Eselénsia Ministru Defeza, Komodoru Donaciano do Rosário Gom

Eseléntisimu Prezidente Konsellu Veteranu Libertasaun Nasionál (CCLN)

Eseléntisimu Diretór Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor (AMRT)

Eseléntisimu Diretór Ezekielutivu Sentru Nasionál Chega (CNC)

Veteranu sira-nia ne’ebé ha’u respeitu,

Konvidadu ne’ebé ha’u respeitu,

Povu doben sira,

Ho onra no emosaun urgullu boot mak ita halibur hamutuk ohin hodi selebra Loron Nasionál Veteranu iha Timor-Leste. Iha okaziaun espesiál ida-ne’e, ita hanoin-hetan no fó omenajen ba sira ne’ebé luta maka’as ba ita-nia nasaun doben nia independénsia no soberania, liuliu ba martir sira ne’ebé fakar sira-nia raan no fó sira-nia moris!

Tema ne’ebé ita hili ba tinan ida-ne’e, “Hamutuk Ita Sei Hakat Hamutuk Ba Futuru,” la’ós de’it hatudu ita-nia Veteranu sira-nia luta iha tempu uluk, maibé mós sira-nia inspirasaun ba jerasaun sira iha futuru. Nu’udar ita haree ba futuru Timor-Leste nian, importante tebes atu rekoñese papél fundamentál Veteranu sira-nian iha promosaun valór no prinsípiu sira ne’ebé importante tebes atu harii Estadu Direitu no konsolida direitu no liberdade sira ne’ebé ita hotu goza.

Veteranu no Martir sira husi Libertasaun Nasionál lori espíritu sakrifísiu, servisu iha ekipa, dedikasaun ba meta, disiplina iha tempu susar no kompromisu individuál ba família, komunidade no nasaun. Sira sai hanesan ezemplu loloos kona-ba buat ne’ebé presiza hodi harii nasaun ida-ne’ebé forte, reziliente no prosperu. Sira-nia kontribuisaun, durante tempu konflitu tinan barak no iha tempu dame nian, kontinua forma ita-nia nasaun no fó inspirasaun ba ita-nia foin-sa’e sira atu serve di’ak liután Nasaun Timor-Leste.

Asosiasaun Veteranu sira ne’ebé estabelese iha nasaun laran tomak hala’o papél importante ida hodi konsolida sosiedade sivíl no hametin empreza privadu sira iha Timor-Leste. Sira hanesan guarda ba ita-nia memória istórika, promotór patriotizmu no nasionalizmu, defensór ba pás, estabilidade, no sai motórista ba empreza foun sira iha nivel lokál no nivel komunidade – mákina ki’ik maibé importante hodi organiza ba dezenvolvimentu nasionál.

Ha’u enkoraja membru sira husi asosiasaun hirak-ne’e atu hala’o papél ida-ne’ebé ativu no partisipativu liu iha prosesu diversifikasaun ekonómika no sosiál, hodi renova sentimentu nu’udar na’in ba rai ida ne’e ne’ebé tenke kontinua hodi gia Veteranu sira.

Ha’u hakarak enkoraja sidadaun anónimu sira, lideransa no reprezentante Asosiasaun Veteranu sira, atu renova ita-nia espíritu luta nasionál hodi favorese atividade sira ne’ebé produtivu liu ne’ebé ajuda nasaun ne’e hamenus dependénsia ba importasaun esterna. Knaar ida-ne’ebé bele kontribui la’ós de’it atu hasa’e produtu doméstiku brutu (PIB), maibé mós atu hadi’a ita-nia dezempeñu no aproveita oportunidade sira ne’ebé oferese husi prosesu integrasaun ne’ebé ezijente ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN), no seluk tan.

Hodi halo ida-ne’e, ita sei kontribui maka’as hodi hasa’e reziliénsia, hametin ita-nia soberania hodi hasoru ameasa foun ba Independénsia Nasionál, hanesan dezastre naturais no xoke ekonómiku esternu.

Ita presiza soldadu foun ba luta ba libertasaun iha tempu agora, hasoru kiak multidimensionál, malnutrisaun inan no labarik no seguransa ai-han ne’ebé afeta ema sira ne’ebé persija tebes atensaun, vulnerável no la hetan benefísiu liu, no kompromete negativamente ita-nia progresu hodi kumpre ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS).

Luta ida-ne’e tenke envolve setór sosiedade hotu-hotu, husi Veteranus to’o família, komunidade, empreza no grupu juventude sira. Hamutuk ita bele kontribui halo mudansa no haka’as an atu hadi’a ita-nia moris-di’ak ne’ebé lidera husi Governu no autoridade nasionál sira, hodi asegura katak laiha ema ida mak iha kotuk!

Soldadu foun wainhira hasoru dezafiu sira iha mundu ohin loron, hanesan sujeitu ba risku regulár husi dezastre no krize sira, ne’ebé kauza husi mudansa klimátika, konflitu armadu (Ukrania ka Gaza), ka pandemia ne’ebé la espera atu akontese, mobiliza rekursu foun, vontade no parseria sira.

Partikularmente liuhusi utilizasaun rede ligasaun no solidariedade ne’ebé estabelese ona ho asosiasaun no parseria veteranu estranjeiru sira, hanesan sira husi Australia, Portugal no nasaun sira seluk, kontinua hametin relasaun amizade no kooperasaun internasionál, no mós halo riku ita-nia komprensaun kona-ba istória ne’ebé fahe ona entre ita-nia nasaun sira.

Ha’u aproveita oportunidade ida-ne’e hodi agradese ba prezensa Veteranu no Dignitariu Senior sira, katak ita-boot sira-nia prezensa fó onra boot no dignifika ami. Obrigadu ba ita-boot sira-nia laran-luak no domin ne’ebé kontinua dedika ba Veteranu no Timor-oan sira, iha momentu sira ne’ebé susar liu iha ami-nia istória.

Nu’udar nasaun ida, ita tenke kontinua fó valor no rekoñese ita-nia Veteranu nia liman-rohan ne’ebé estraordináriu. Ita tenke foti inspirasaun husi sira-nia ezemplu no serbisu hamutuk atu harii futuru ida-ne’ebé di’ak liu ba Timoroan hotu. Ha’u husu ba ema hotu atu kontinua fó inspirasaun ba foin-sa’e Timor-oan sira iha luta foun ba inovasaun teknolojia, tranzisaun enerjia, green economy ka blue, dala ida tan hodi promove valór solidariedade, justisa no kompromisu komún sira ne’ebé sempre karakteriza Timor-oan nia espiritu!

Iha Loron Veteranu ida-ne’e, ita reforsa ita-nia kompromisu atu fó onra ba sira-nia legadu no aplika valór hirak-ne’e hodi harii nasaun ida-ne’ebé prosperu, modernu, fraternál, pasífiku no tolerante liu. Ha’u hein katak ita-nia Veteranu sira-nia aten-barani no determinasaun sei kontinua orienta ita-nia dalan ba futuru ne’ebé naroman ba Timor-Leste.

Ha’u agradese ba sira hotu ne’ebé marka prezensa ba sira-nia kompromisu no dedikasaun ba ita-nia nasaun. Espera katak Loron Veteranu ida-ne’e sei sai momentu reflesaun, agradese no renovasaun ba ita-nia kompromisu komún ba Timor-Leste.

Obrigadu barak.

Maromak sei haraik bénsaun ba Timor-Leste, Veteranu sira no ita nia povu!

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!