banner 1000x250

PR Ramos-Horta: Xina Instrumentu Importante ba Konstrusaun Nasaun

  • Share
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Prezidenti Republika, Jose Ramos-Horta iha dezemvolvimentu nasional fó kbiit ba kontribuisaun modernu hosi komunidade no emprezáriu xina nian ne’ebé sai nu’udar instrumentu importante iha konstrusaun infraestrutura nasaun nian, hosi estrada, ponte, to’o rede eletrisidade.

PR Ramos-Horta ho Embaixadora Wang Wenli. Photo: SKS-PR

Xefi estadu deklara ne’e wainhira partisipa selebrasaun vibrante ba “Spring Festival” (Tinan Foun Xina) ne’ebe realiza iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, hamutuk ho Embaixadora Repúblika Populár Xina nian, Wang Wenli, Segunda (9/2/2026).

Ho tema “Esperiénsia Furak Husi Arte no Kultura Xina nian,” eventu ne’e halibur hamutuk membru komunidade Xinéza, membru governu, no dignitáriu estranjeiru sira hodi marka inísiu Tinan Foun Lunar nian. Prezidente hato’o agradesimentu boot ba Embaixada Xina nian tanba fahe selebrasaun ne’e ho povu Timór, no nota katak konfraternizasaun ne’e hanesan sasin moris ba amizade no kompreensaun mútua ne’ebé hametin nasaun rua ne’e.

Durante diskursu prinsipál, Xefe Estadu enfatiza ligasaun istórika kle’an entre Timor-Leste no Xina, ne’ebé hahú hosi sékulu ba sékulu liuhosi komérsiu ai-kameli liu husi Macau.

Prezidente mós fó kbiit ba kontribuisaun modernu hosi komunidade no emprezáriu xina nian ne’ebé sai nu’udar instrumentu importante iha konstrusaun infraestrutura nasaun nian, hosi estrada, ponte, to’o rede eletrisidade.

Prezidente Ramos-Horta subliña elevasaun relasaun bilaterál ba nível Parseria Estratéjika Abranjente, hodi afirma fali Timor-Leste nia kompromisu ba inisiativa “One Belt, One Road” no Estrada Seda Marítima Foun, ne’ebé kontinua hametin konektividade, diversifikasaun ekonómika, no dezenvolvimentu profisionál iha nasaun laran tomak.

Hodi foti kestaun simbulu tinan 2026 nian, Prezidente nota katak Tinan Kavalus Ahi (Yang Fire Horse) reprezenta períodu movimentu, korajen, no transformasaun kle’an. Xefe Estadu enkoraja nasaun hodi simu enerjia ne’e hodi aselera projetu estruturál sira no hametin armonia iha komunidade laran.

Iha apelu ba progresu nasionál, Prezidente Ramos-Horta dehan: “Hamutuk, ida-ne’e hatudu ba tinan aselerasaun pozitiva nian, ne’ebé ho aten-brani, responsabilidade, otimizmu, no vizaun estratéjika sei sai esensiál hodi hasoru dezafiu no kria oportunidade foun sira.

” Prezidente Ramos-Horta konklui seremónia ne’e hodi agradese ba Prezidente Xi Jinping no povu Xina ba sira-nia apoiu ne’ebé kontinua metin dumante tinan 24 nia laran dezde restaurasaun independénsia, no haraik votus prosperidade “Xīnnián kuàilè” no “Gong Xi Fa Cai.”

Embaixadora Wang Wenli. Photo: SKS-PR

Embaixadóra Wang Wenli iha nia dekursu hateten, Festa Primavera Xina mak feriadu tradisionál ne’ebé tuan liu no importante liu iha kultura Xinesa, ne’ebé promové valor sira hanesan dame, amizade no harmonia. Festa ida ne’e reprezenta mos valor universal sira hanesan harmonia iha família, inkluzividade iha sosiedade, no relasaun harmonioza entre ema ho natureza.

“Ohin loron, Festa Primavera Xina hetan ona rekoñesimentu husi UNESCO hanesan Patrimóniu Kultura Imateriál ba Umanidade. País barak iha mundu, inklui país 20 besik, inklui membru ASEAN 8, hatudu ona Festa Primavera hanesan feriadu nasionál. Xina no Timor-Leste iha istória naruk kona-ba interkâmbiu no amizade,” dehan Embaixadora Wang Wenli.

Diplomata ne’e esplika, tuir estatístika, cerca 2% husi populasaun Timor-Leste mak desendente Xinesa, no besik ema Xinesa 6.000 servisu no moris iha Timor-Leste. Iha tinan ikus sira ne’e, ho aprofunda­mentu relasaun Xina-Timor-Leste, Festa Primavera Xina sai hela parte ida husi moris sosial Timor-Leste. Atmosfera “Ano Novo Xina” sai forte iha dalan-dalan Dili nian.

“Ne’e hatudu klaru kona-ba integrasaun kultura Festa Primavera Xina ho kultura lokal ne’ebé diversu, no mos reflete interkâmbiu ema-ba-ema ne’ebé sai besik liu no kompreensaun mutua ne’ebé aprofunda. Liuhusi eventu ohin loron, ha’u hein katak povu Timor bele sente direitamente kultura, kostume no tradisaun Festa Primavera Xina, no hamutuk ho povu xinesa simu alegria no atmosfera festiva,” nia hateten.

Iha tinan 2025, Sesaun Plenária Da-haat husi Komité Sentral Pártidu Komunista Xina ba Legislatura Dala-20 realiza ho susesu. Enkontru ida ne’e aprova proposta kona-ba Planu Dezenvolvimentu Tinan Lima ba Dala-15, ne’ebé trasa atu habelar abertura ho ho padraun aas noharii faze foun ida  ba  koperasaun win-win solution. Iha tinan kotuk, ekonomia Xina kresimentu 5%, ho nia produtu ionternu Brutu (PIB) 140 Trilhaun ba dala uluk, marka etapa foun iha dezenvolvimentu ekonomiku.  Xina nia Kontribuisaun  ba kresimentu ekonomia global kontinua iha nivel besik 30%, no continua sai motor importante ba rekupersaun no dezenvolvimentu mundiál. Iha situasaun mudansa boot ne’ebé  haree iha tinan ne’e , Prezidente Xi Jinping fó ona Inisiativa Governa­sia Global, hanesan kontribuisaun importante ida tan ba komunidade internasionál.

Xina la’ós de’it nasaun boot ida, maibé mos nasaun ida ne’ebé ihaGrupo etniku barak. Região Autónomu Guangxi , ne’ebé ekipa artístika sira sei halo apresentasaun ohin loron, mak ida husi região autónomu etnia lima iha Xina. Guangxi iha parte sudoeste Xina, no konhesidu ho paisajen naturál furak, kultura etnia ne’ebé riku no diversu, no istória ne’ebé kle’an. Guangxi mos mak anfitriã permanente Expozisaun Xina-ASEAN (CAEXPO).

Hahu husi tinan 2004 to’o agora, CAEXPO realiza ona dala 23, no fó kontribuisaun importante ba promosaun interkâmbiu no koperasaun entre Xina no país ASEAN sira. Eventu ida ne’e mos loke janela ida ba kultura Timor-Leste no produtu Timor oan hanesan kafé atu kompete iha merkadu internasionál. Ha’u hein katak amigu Timor oan  sira sei bele hatene no aprende barak liu kona-ba Guangxi, hodi hametin fundasaun ba interkâmbiu no koperasaun ne’ebé bot  no pratiku liu entre Guangxi no Timor-Leste iha futuru.

Tinan 2026 mak Tinan lunar Xines Kuda nian. Iha kultura Xinesa, kuda simboliza forsa, diligénsia, rezisténsia no progresu.

Iha tinan foun ne’e, Embaixada Xina iha Timor-Leste, ho espíritu kuda ne’ebé pioneru, prontu atu servisu hamutuk ho setór hotu hotu iha Timor-Leste, hodi konsolida dezenvolvimentu aas-nivel relasaun Xina-Timor-Leste, promove projetu koperasaun pratiku entre nasaun rua, no hadia servisu no apoiu ba komunidade Xinesa iha Timor-Leste.

Festival Primaveira nian besik ona, Hau hakarak hodi Embaixada Xina iha Timor-Leste nia naran, hato’o hau nia votus tinan foun nian ba ita bo’ot sira, deseju ita hotu iha saude ne’ebe diak, ksolok ho Familia no sucesso iha Tinan Xines Kuda nian.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!