banner 1000x250

PR Ramos-Horta Komemora Loron Invazaun iha Liquisa

  • Share
PR Ramos-Horta. Photo: SKS-PR
banner 728x90

Liquica, www.news-viptv.com  – Prezidente da Republika (PR), Jose Ramos-Horta, selebra Komemorasaun Loron Invazaun 7 de dezembru ne’ebe realiza iha Loes, Domingu (07/12/2025) iha Suku Batuboro Loes Municipio Liquica.

Iha Nia Diskursus Xefe do Estado hatete, iha Tinan 50 Liu ba primeiru revolusaun do eskravo do Portugal 25 de abril 1974 ne’ebe mai liuliu hosi konstrusaun luta ne’ebe povo iha angola, Guinea-Bissau, Kabo-Verde no iha mosambique.

Xefe Estado Esplika, Frente politika no frente militar Sira kontribuisaun boot Liu militar armada politika hamutuk ho opozisaun resistensia Portugal neba Ema lubuk Ida liuliu partido komunista portugues, iha tinan lubuk Ida Nia laran luta iha neba, Laos deit partido komunista iha Portugal partido sosialista hanesan falesido Prezidente Mario Soares, Sira lubuk Ida ne’ebe halai ba iziliu ba Franca no ba harzelia ho Sira Nia esforso hamtuk ho Maun Alin Sira Iha kolonial portuguese i afrika Mak kontribui Makas Liu.

Ho rekomendasaun hosi atoris sira komandante nebe uluk iha ne’e, Primeiru-Ministru xanana rasik mos uluk iha ne’e iha 7 de dezembru 1975. I hanesan frenti Ida inportante teb-tebes no ideia Diak teb-tebes Mai hosi veteranos balun no komandante balun no simu kedas konkorda, atu nune’e Tinan seluk beluk halo iha Fatin seluk 7 de dezembru Ita selebra nune’e hanesan reflesaun hanoin no koalia los ba kotuk Tamba buat balun iha luta laiha no oho Timor-oan rasik iha frentw Nia let, iha komando Nia let.

Nia imforma Tan, Iha relatorio CHVR ne’e koalia naruk los ba ida ne’e no iha violensia ne’ebe akontese, no Ida ne’e Laos atu kritika partido ruma Tamba ne’e akontese tinan 50 i Ita hakruk nafatin ba komite central maske iha heroi barak Mak halo iha luta hotu-hotu iha mundo inkluindo ho izencenti-konvensional sira Iha fatin barak no historia mundo nian, iha heirus tatiku militar, no heirus estratejiku mos halo no Ita nian heirus lubuk ida mos halo maibe luta kontinua nafatin to vitoria.

Tamba balun temi traidor Tamba entrega kilat, no entrega Hahan maibe Ita hatene Tamba sa Mak Nia halo nune’e, Tamba Nia lakoi funu fale hasoru Nia kolega Sira no Nia kamarada sira i Ha’u prefere inimigu Mak oho Ha’u duke Hau oho Hau Nia kamarada Sira buat barak nune’e akontese. Xefe do Estado Esplika.

Tantu nune’e inflesaun impotante nune’e hakbesil duni povo Laos halo deit halo iha dili, iha universidade ruma no palacio Prezidensial , Ha’u iha ne’e hare ona rihun ba rihun Mak Mai partisipa no iha aspeto balun Mai hosi foho no aldeia Sira primeira vez Mai atu rona.

Fatin Ida ne’e hanesan hostoriku loron ruma bele halo iha matebian maibe logistik dificil Liu, maibe bele halo iha Fatin seluk ho ondra sira, para nune’e tinan seluk bele halo iha zona seluk iha Suai, no Fronteira, Tamba ne’e halo parte Ita Nia historia livro barak no relatorio barak.

“Foin daudaun Mak Hau hanoin primeira vez Hau rona direitamente jenderal filomino paixao Konta mais primeira vez Nia koalia iha publiku i aprezar Nia heran omelia boot no konfiansa boot , sai tiah hosi forca armadas, simu todan Nudar ministru no kontinua ho kompetensia iha Ministerio defeza nian Diak teb-tebes ho kompetensia, depois iha forca armadas nia laran simu Nia.”

Iha Fatin hanesan mos Komisaun organizadora Alexandrino Xavier araujo imforma, Nudar komisaun organizadora ba Komemorasaun Tinan 50 Invazaun Indonesia, hanesan ohin Prezidente da Republika Jose Ramos-Horta hatete ona katak tinan Ida ne’e selebra iha loes no tinan seluk bele halo iha matebian no iha suai.

“Ami hanesan tekniku sempre ezekuta orden nebe Prezidente da Republika fo, Tamba loron hostoriku 7 de dezembru Laos iha Loes nian deit maibe iha Timor laran tomak.” Dehan Nia.

Alexandrino Xavier araujo imforma Tan, Ba situasaun ida ne’e hanesan memoria moruk, memoria ne’ebe nakukun iha tempu ne’eba Tamba ne’e Komemorasaun nee, komemora nasional ne’ebe mak hosi Prezidente da Republika i Kooperasaun hosi membru do Governo MCAE, MOP, no ba institutu jestaun  estrada ninian nomós MAE, ne’ebe entre koperasaun entre estado ho Governo.

Aktividade primeiru hanesan hahu hosi dia-6 Ita hahu ho missa hodi agradese ba aman maromak no reza ba Ita nia Saudozu Sira nebe uluk hamutuk ho Ita  maibe Sira fo sira nia Vida Tomak ba rai ida ne’e, no ohin sei la hamutuk ho Ita.

Ohin seminar nebe Ita hala’o seidauk hotu no sei kontinua Fila fali ho deportu nian nebe Mak sei Lao i divertimento ho Ita Nia populasaun talvez futu-manu ho buat Sira nee ho Komemora 7 de dezembru Ida ne’e.

Fatin kuaze Timor laran Tomak historiko hotu ba Timor oan tomak, Tinan Ida ne’e iha loes talvez, agora loes como iha 1975, Ita Nia aman sira hatene muito Bem Tamba uluk fatin loes hanesan Fatin Ida ke hodi bele sata netik inimigo Nia prizaun Sira,hosi Fronteira Mai labele Tama ikus Mai Sira Liu-hosi Aero dia 7 de dezembru.

Writer: BELO, Margarida
  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!