DILI, www.news-viptv.com – Hare ba dezemvolvimentu Timor-Leste nu’udar nasaun, persiza tebes investimentu setor privadu laos deit nasional, maibe mos internasional nune’e bele kria empregu iha rai laran.
Iha Konferensia Ekonomika Emprezarial Timor-Leste no Australia, Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão espera liu husi konferensia ekonomika ne’e, investidor Australia no Timor-Leste bele loke ona buat ruma ne’ebe bele fo mos servisu ba Timoroan sira.
“Ohin hau loke, husu ba Timoroan sira ba setor privadu atu komesa hare dadaun ona kria empregu ba Ita nia rain.” Dehan PM Xanana hodi hatutan,”Empregu laiha, ita laos haruka deit sira ba rai liur Australia, Korea, Irlandia, Japaun. Ita sai tiha nasaun ida hodi fo pasaporte ba joven sira ba liur, nasaun ne’e dezenvolve oinsa”.
Atu apoia finansiamentu, esplika xefi governu, tinan oin Governu sei hari’i Banku Nasional Desemvolvimentu atu fo kreditu ba mikro peqena no empreza sira hodi bele apoia sira nia negosiu no atividade komersial.
Ho konferensia ne’ebe hetan prezensa husi empreza sira husi Australia, PM Xanana espera liu husi konferensia loron rua ne’e bele analiza tinan ida bele halo ona buat ruma.
“Oinsa mak hare’e para koopera ba malu koalia ba malu hodi hare’e Ita nia potensial iha neebé no oportunidade negosiu iha ne’ebe se Ita ladun komprende maluk husi Australia ho sira bele aprende nomos husi Australia hakarak mai investe iha ne’e,” nia dehan.
Tamba ne’e, xefi governu husu ba Prezidente CCI-TL Jorge Serrano para koalia ho setor privadu sira atu koalia ho setor privadu Australia hodi hare’e tinan mai nee planu saida, “Se lae tinan-tinan halo konferensia diskursu mesak furak-furak, maibe rezultadu laiha ne’e duni ami mai hamutuk Loke abertura para husu setor privadu Timor nia hamutuk ho setor privadu Australia nian”.
Ministra Australia ba Dezenvolvimentu Internasional, Anne Aly ne’ebe hola prezensa iha konferensia ne’e hateten, iha dezemvolvimentu internasional nia ne’ebe ke estavel no parseiru ida ke konfiavel ba Timor-Leste no Australia kontinua atu propoin iha area infrastrutura, area konektividade, no inklui mos kapabidade ba iha programa mobilidade nomos nesesidade Timor-Leste nian.
Ministra ne’e esplika, liu husi negosio kiik enkoraja negosio Australiano sira atu bele mai iha Timor-Leste hola parte ba oportunidade sira no bele servisu iha Timor-Leste hari’i negosio nian.
“Ida ne’e ho ondra diak tebes hamutuk iha ne’e ho oportunidade atu harii ba relasaun Australia ho Timor-Leste atu bele dezenvolve intensesaun Ida ne’e entre negosio kiik no dezemvolvimentu internasional,” dehan Ministra Australiana ne’e.