banner 1000x250

“Estadu Failladu”, Gine-Bisau Konsidera Deklarasaun PM Xanana Falta Profundu Dignidade

  • Share
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.comMinistériu Negósiu Estranjeiru, Koperasaun Internasionál no Komunidade sira Giné-Bisau nian iha 12 Febreiru 2026 fó sai komunikadu imprensa ida ne’ebé hatudu “indignasaun profunda no repudiasaun maka’as” ba deklarasaun foin lalais ne’e hosi Primeiru-Ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão ne’ebe klasifikasa Giné-Bisau hanesan “Estadu falladu” hosi líder Timoroan.

Ezekutivu Guiniense konsidera katak Gusmão nia deklarasaun sira revela “falta profundu dignidade, postura polítika no morál” hodi avalia realidade hosi instituisaun sira nasaun nian.

Komunikadu habelar krítika ba José Ramos-Horta, hodi afirma katak sira na’in rua iha istória polémika públika nian ne’ebé hafraku sira nia autoridade hodi fó komentáriu kona-ba governasaun hosi Estadu sira seluk.

Komunikadu ofisiál mós hanoin hikas epizódiu pasadu sira kona-ba konduta Xanana Gusmão nian, sujere katak ninia trajetória hamosu pergunta sira, liuliu durante períudu sira konflitu nian iha Timór-Leste.

Deklarasaun “Estadu Falladu”

Razaun prinsipál ba troka agradável diplomátiku sira maka deklarasaun hosi Xanana Gusmão, ne’ebé halo iha loron 11 fulan-Fevereiru tinan 2026, katak Giné-Bisau hanesan “Estadu falladu ida”.

Gusmão justifika klasifikasaun ne’e hodi aponta ba krize polítika sira ne’ebé tuituir malu no, espesífiku, ba impaktu hosi golpe Estadu ne’ebé akontese iha fulan-Novembru 2025 iha nasaun afrikanu.

Timor-Leste nia justifikasaun: Ba líder timoroan, situasaun ne’e hatudu inkapasidade institusionál ida ne’ebé presiza asisténsia internasionál ba dezenvolvimentu demokrasia no direitus umanus.

Lideransa iha CPLP

Pontu tensaun seluk ne’ebé subjasente ba deklarasaun Guiniense maka Xanana Gusmão nia opozisaun hasoru lideransa hosi Giné-Bisau hosi Komunidade País sira Lian Portugés nian (CPLP).

Gusmão publikamente hatudu “perplexidade” no dúvida sira kona-ba karik Giné-Bisau iha kondisaun morál no polítika sira hodi asumi prezidénsia rotativa CPLP nian.

Pozisaun ida ne’e maka lori Governu Giné-Bisau hodi akuza Gusmão no José Ramos-Horta hodi tenta “deskualifika institusionalmente” Estadu-membru ida, hanesan haktuir iha komunikadu ne’ebé analiza ona antes.

Governu Giné-Bisau kestiona kapasidade hosi figura sira ho perfil ne’e hodi asumi responsabilidade sira lideransa nian iha organizasaun ida ho pezu hosi Komunidade hosi País sira Lian Portugés nian (CPLP).

Komunikadu ne’e hatete katak Ramos-Horta asosia ona ho pozisaun sira ne’ebé hamosu dúvida sira kona-ba nia estabilidade no koerénsia polítika.

Subliña katak Giné-Bisau sei la simu “tentativa ruma ba umillasaun públika, estigmatizasaun polítika ka deskualifikasaun institusionál”.

Ministru Defeza Enviadu Espesial ba Misaun iha Giné-Bisau

Prezidente Repúblika, liuhosi Dekretu Prezidensiál n.º 13/2026, iha loron 9 fulan-fevereiru, nomeia Ministru Defeza, Kontra-Almirante Donaciano da Costa Gomes, nu’udar Enviadu Espesiál Prezidente Repúblika nian ba Misaun Bons Ofísiu Komunidade País sira Lian Portugés (CPLP-sigla iha lian portugés) iha Giné-Bisau, ne’ebé sei hala’o husi loron 17 to’o loron 21 fulan-fevereiru, 2026.

Desizaun ne’e halo hafoin Konferénsia Estraordinária I hosi Xefe Estadu no Governu CPLP nian, ne’ebé hala’o iha loron 16 fulan-dezembru tinan 2025, iha ne’ebé Repúblika Demokrátiku Timor-Leste asumi Prezidénsia Pro Tempore (ho tempu determinadu) organizasaun ne’e to’o tinan 2027, hafoin Giné-Bisau hetan suspensaun hosi atividades hotu-hotu iha CPLP.

Hanesan hatuur ona iha Dekretu Prezidensiál, Misaun ne’e halo viajen ba Giné-Bisau “ho objetivu prinsipál atu halo mediasaun la’ós de’it ba libertasaun imediata no inkondisionál ba ema hotu ne’ebé detidu hafoin krize iha loron 26 fulan-novembru, maibé mós atu hasai kedas orden urjente konstitusionál hanesan kondisaun.

Tuir alínea b) hosi artigu 87.o Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Prezidente Repúblika dezigna Ministru Defeza nu’udar nia Enviadu Espesiál hodi reprezenta Estadu Timoroan iha misaun altu nível CPLP ne’e.

Delegasaun ne’e inklui reprezentantes hosi Angola no Saun Tomé no Prínsipe no planeia atu hasoru malu ho Ministru Negósius Estranjeirus no Koperasaun Giné-Bisau nian, Altu-Komandu militár, reprezentantes hosi sosiedade sivíl no entidade sira seluk.

Misaun ne’e hanesan parte hosi responsabilidade ne’ebé Timor-Leste assume hodi ezerse Prezidénsia Pro Tempore CPLP nian ba períodu 2026-2027.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!