banner 828x90

PMXanana Simu DoktorHonoris Causa Husi UNHAS

  • Share
PMXanana wainhira simu Titlu DoktorHonoris Causa husi UNHAS.Photo: Media GPM
https://news-viptv.com/wp-content/uploads/2026/08/BANER-KII-BARU.jpgjpg" alt="banner 728x90" title="banner 728x90" width="728" height="90" loading="lazy" />

 

EstudanteTimoroan ne’ebe estuda ihaUNHAS hola prezensa mos iha atribuisaun Titlu DoktorHonorisCausane’ebeUNHASfo ba PM Xanana. Photo: MediaGPM

DILI, www.news-viptv.com – Rekonese nu’udar Figura ho valor universal,  Universidade Hasanuddin (UNHAS) iha SulawesiSul, Indonézia, ohfó títulu akadémiku Doctor Honoris Causa bá Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udár forma rekoñesimentu bá nia lideransa no kontribuisaun iha prosesu harii no dezenvolve Timor-Leste, liu-liu hosi períodu konflitu bá faze harii Estadu, demokrasia no estabilidade, Titlu ne’e UNHas fo ba lider karismatiku Timor-Leste ne’e.

Serimónia atribuisaun ne’e hala’o hosi Programa Doutoramentu Administrasaun Públika, Fakuldade Siénsia Sosiál no Siénsia Polítika (FISIP) UNHAS, iha Baruga A.P. Pettarani, Kampus UNHAS, Tamalanrea, Makassariha 5 Setembru 2026.

Dekanu FISIP UNHAS nu’udár promotór prinsipál bá atribuisaun ne’e, Prof. Dr. Phil. Sukri, M.Si, ho nia ekipa iha sira-nia deklarasaun konjunta katak UNHAS la konsidera oferesimentu títulu Doctor Honoris Causa ne’e hanesan serimónia ka prémiu tanba kargu polítiku, maibé nu’udár rekoñesimentu akadémiku bá valór no kontribuisaun universál ne’ebé Xanana Gusmão hatudu liu-hosi nia trajetória moris no lideransa.

Iha ámbitu serimónia atribuisaun, ekipa Promotór ne’ebé eprezenta hosi Prof. Hafid Abbas, lee sai konsiderasaun ho razaun prinsipál sira hamutuk haat ne’ebé sai baze atu oferese títulu ne’e. Primeiru, Xanana Gusmão konsideradu hanesan símbolu luta bá independénsia Timor-Leste no ida hosi arkiteta prinsipál sira ne’ebé lidera povu iha prosesu luta bá liberdade.

Segundu, Xanana konsideradu konsege transforma kanek hosi konflitu sai ponte bá rekonsiliasaun no amizade, liu-hosi promosaun perdaun, respeitu-malu no relasaun dame entre Timor-Leste ho Indonézia.

Datoluk, Xanana konsege transforma hosi rezisténsia na’in, sai estadista, liu-hosi kontribuisaun bá harii instituisaun Estadu, hametin demokrasia, promove dezenvolvimentu no defende soberania Timor-Leste liu-hosi diplomásia no lei.

Dahaat, Xanana reprezenta valór dame no umanidade, ne’ebé konsidera hanesan parte importante hosi misaun UNHAS iha promosaun siénsia, justisa, dame no sivilizasaun.

“Trajetória Xanana Gusmão hatudu valór universál sira hanesan korajen, firmeza, rekonsiliasaun, dame, demokrasia no umanidade, ne’ebé merese atu aprende no hato’o hosi jerasaun ida bá jerasaun seluk,” nia hateten.

Hafid Abbas

hatutan, esperiénsia Xanana iha lideransa públika no administrasaun governu iha relevánsia direta ho área Administrasaun Públika, ne’ebé sai baze akadémika bá atribuisaun títulu ne’e.

“Se ita haree bá nia kontribuisaun no rezultadu sira ne’ebé nia hetan durante ne’e, nune’e duni extraordináriu tebes. Ha’u hanoin katak rekoñesimentu ida-ne’e mak ida hosi rekoñesimentu barak ne’ebé nia simu ona hosi instituisaun oioin. Maibé, bá ami, buat prinsipál maka oinsá rekoñesimentu ida-ne’e fó iha kuadru lideransa ne’ebé nia hatudu,” Hafid Abbas hateten tán.

Tuir UNHAS, Xanana Gusmão nu’udár figura ida hosi figura importante sira iha istória luta bá independénsia Timor-Leste. Depois referendu 1999 no prosesu tranzisaun bá independénsia, nia hetan eleisaun nu’udár Prezidente da-huluk Timor-Leste iha 2002.

Depois nia hala’o kargu Primeiru-Ministru iha períodu 2007–2015 no fila fali lidera Governu Timor-Leste hahú 2023.

Esperiénsia ne’e tau Xanana iha pozisaun importante iha faze boot rua, maka luta bá harii Estadu no jestaun governu iha períodu pós-independénsia.

UNHAS konsidera esperiénsia ne’e nu’udár kontestu akadémiku forte atu haree lideransa hanesan parte hosi prosesu dezenvolvimentu administrasaun no governasaun.

Reitor UNHAS, Prof. Dr. Ir. Jamaluddin Jompa,MSc. hateten bazeia bá kontribuisaun iha lideransa pós-konflitu, diplomásia rekonsiliasaun, harii dame, hametin instituisaun, kooperasaun rejionál, no fó inspirasaun bá diplomásia akadémika, Universidade Hasanuddin konsidera katak Kay Rala Xanana Gusmão merese atu simu títulu Doutór Honoris Causa.

“Atribuisaun títulu ida-ne’e la’ós julgamentu polítiku bá pasadu. Ida-ne’e mak rekoñesimentu akadémiku bá ema estadista ida ne’ebé hatudu katak, hafoin luta, korajen boot liu maka korajen atu harii dame; katak vitória ne’ebé iha signifikadu boot liu maka bainhira sosiedade bele moris hamutuk; no legadu líder ida nian la sukat de’it hosi podér ne’ebé nia kaer ona, maibé hosi futuru ne’ebé nia konsege loke bá nia nasaun,” Reitór ne’e hatetenpublikasaun ofisial iha pajina GabinetePM .

Lori naran Universidade Hasanuddin, Reitór ne’e hato’o apresiasaun no respeitu aas liu bá firmeza, korajen no matenek hosi Xanana Gusmão nian.

Hato’o Parabéns no bemvindo bá família boot Universidade Hasanuddin. Hahú hosi ohin, Xanana Gusmão la’ós de’it belun UNHAS nian, maibé sai ona parte hosi komunidade akadémika — komunidade ida ne’ebé tau aas lia-loos, umanidade, diálogu no dame.

UNHAS hein katak títulu ida-ne’e sei kontinua habelar legadu lideransa Xanana Gusmão nian bá Timor-Leste, Indonézia, ASEAN no mundu tomak. Hein mós katak amizade entre nasaun rua sei sai metin liután.

“No ami hein katak hosi fatin ida-ne’e sei mosu jerasaun líder sira — liuliu hosi estudante no komunidade akadémika UNHAS — ne’ebé komprende katak dame la’ós fraqueza, rekonsiliasaun la’ós haluha, no sai viziñu di’ak la’ós de’it kestaun kortezia diplomátika. Buat hotu ne’e maka forma ida hosi intelijénsia estratéjika atu harii futuru hamutuk,” nia hateten.

Iha serimónia ne’e, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hato’o nia agradesimentu no respeitu bá UNHAS tanba fó títulu Doctor Honoris Causa.

Xanana sente “priviléjiu boot” atu simu grau ne’e hosi Universidade Hasanuddin, no sente onra tanba sai parte hosi figura públika sira ne’ebé simu ona rekoñesimentu hanesan ne’e.

Bá Xanana, rekoñesimentu hosi UNHAS iha signifikadu espesífiku tanba universidade ne’e iha papél importante iha istória dezenvolvimentu Indonézia no iha koñesimentu kona-bá tasi.

PM Xanana liga rekoñesimentu ne’e ho istória, lideransa no soberania, liuliu esperiénsia Timor-Leste iha luta bá autodeterminasaun, independénsia no prosesu harii Estadu.

Xanana mós hateten katak universidade la’ós de’it instituisaun atu prepara profisionál, maibé iha responsabilidade atu dezenvolve koñesimentu, hanoin kritiku no kapasidade ema nian atu halo desizaun.

Iha nia diskursu, Xanana Gusmão destaka katak Timor-Leste ho Indonézia fahe illa Timor no tasi sira hale’u nasaun rua, nune’e kooperasaun, delimitasaun fronteira marítima no jestaun rekursu tasi ho dame sai parte importante hosi relasaun bilaterál.

Xanana Vusmão mós ko’alia kona-bá luta Timor-Leste bá autodeterminasaun no independénsia, ne’ebé, tuir nia, bazeia bá direitu internasionál, diplomásia no solidariedade internasionál.

Depois independénsia, Timor-Leste hili dalan rekonsiliasaun ho Indonézia, hodi harii futuru bazeia bá dame, amizade no kooperasaun.

Kona-bá soberania marítima, Xanana lembra prosesu negosiasaun ho Austrália ne’ebé lori bá delimitasaun fronteira marítima no hateten katak Timor-Leste agora kontinua negosia fronteira marítima ho Indonézia tuir UNCLOS no direitu internasionál. Fiar katak prosesu ne’e bele kompleta ho espíritu amizade no respeitu mútuo.

Xanana Gusmão mós enfatiza katak soberania la’ós de’it bandeira, Konstituisaun ka membru Nasaun Unidas, maibé presiza mós forsa polítika, ekonomia forte, seguransa alimentár, servisu no oportunidade bá joven sira.

Tanba ne’e, Timor-Leste presiza harii reziliénsia ekonómika atu garante independénsia ba jerasaun sira tuirmai.

Iha kontestu mundu ne’ebé sai instável, Xanana alerta kona-bá konflitu armadu, tensaun jeopolítika, dezigualdade no enfra­kese sistema internasionál.

Líder ne’e defende kooperasaun multilaterál no respeitu bá direitu internasionál, liuliu bá nasaun ki’ik no vulnerável sira.

Xanana Gusmão mós destaka adezaun Timor-Leste bá ASEAN nu’udár realizasaun aspirasaun nasionál ne’ebé naruk ona. Iha tinan 2029 Timor-Leste sei assume Prezidénsia ASEAN, ne’ebé sai priviléjiu no responsabilidade atu kontribui bá dame, unidade no kooperasaun rejionál.

Ikusmai, Xanana subliña importánsia universidade, edukasaun no koñesimentu bá soberania nasionál. Iha era Inteligénsia Artifisiál, nia dehan ema presiza kapasidade atu hanoin kritiku, avalia informasaun no halo desizaun rasik.

“Koñesimentu ajuda ita kompriende mundu, enkuantu julgamentu ajuda ita determina saida mak ita tenke halo,” Xanana hateten.

Ho atribuisaun bá Xanana Gusmão, nia tama iha lista figura importante sira ne’ebé simu ona títulu Doctor Honoris Causa hosi UNHAS.

Antes ne’e, UNHAS fó ona títulu onóris bá Prezidente dahuluk Repúblika Indonézia, Soekarno, iha 29 Abril 1963, iha área Siénsia Polítika Relasaun Internasionál, no Nelson Mandela, Prezidente Áfrika Súl no figura importante iha luta kontra apartheid, iha 10 Agostu 2005.

Tuir dokumentu balun hatudu katak, Xanana Gusmão simu ona títulu 16 Doctor Honoris Causa ka doutoramentu honorífiku hosi universidade sira iha Portugal, Austrália, Koreia Súl, Japão, Malázia, Xina, Kambódia, Brazil no Indonézia, inklui Universidade Lusíada, Universidade do Porto, Victoria University, Suncheon National University, Takushoku University, Universidade de Coimbra, Charles Darwin University, ISCSP, Universiti Malaysia Sabah, University of Melbourne, Waseda University, Universidade da Madeira, Hunan University, Cambodia University, Mackenzie Presbyterian University no agora Universitas Hasanuddin.

(Média-GPM)

See less

 

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!