DILI, www.news-viptv.com – Embaixadora Timor-Leste ba Japaun, Maria Terezihna Viegas hateten, nia sei kontinua hametin relasaun bilateral ne’ebe halo ona entre Timor-Leste (TL) ho Japaun.
Hafoin hasoru malu ho Primeiru Ministru Xanana Gusmão, Embaixadora Viegas esplika nia sei kontinua servisu ne’ebe halo ona ho embaixador Ilidio Ximenes durante halao nia papel periodu rua iha Japaun.
Iha nia hasoru malu ho PM Xanana, xefi governu orienta nafatin atu halao saida maka embaixador sessante halo ona ho Governu Japaun.
“Husi orientasaun ne’ebe mak hau simu ne’ebe embaixador sessante husik hela mai Hau, atu ba kontinua nafatin Kooperasaun ou rekomendasoes ne’ebe mak iha ona liuliu mak kooperasaun ne’ebe maka embaixador sesante hala’o tiah ona. hakarak ka lakoi tenke kontinua i eskrita liutan relasoes bilaterais entre nasaun rua ne’e,” dehan Embaixador Viegas ba jornalista sira, Sexta (12/9/2025), iha Palacio do Governo, Dili.
Nia hateten, durante ne’e TL iha kooperasaun ne’ebe diak teb-tebe ho JICA, inklui ba area mobilidade trabalhador sira intensifika, kapasitasaun rekursus humanos nomos area investimentu.
Antes ne’e, Embaixadora Viegas hasoru malu ona ho linas ministerial ne’ebe iha ona kooperasuan ho Govenru Japaun, nune’e bele sai agenda nafatin ba nia servisu durante asumi knar nu’udar embaixadora.
Prezidente-Repúblika José Ramos-Horta fó posse bá Maria Terezinha da Silva Viegas, nu’udár Embaixadora Extraordinária no Plenipotensiária foun Timor-Leste nian bá Japaun iha 18 Agostu 2025.
Embaixadora ne’e simu pose hodi troka Embaixadór sesante, Ilidio da Costa Ximenes ne’ebé mandatu remata ona.
Embaixadora Viegas distinta líder timoroan, dedika ona ninia kárreira bá servisu públiku no lideransa parlamentár.
Nia servisu ona iha Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian iha lejislatura oioin, inklui nu’udár Vise-Prezidente bá Parlamentu Nasionál (2023–2028), Sekretária Estadu bá Asuntu Parlamentár (2012–2017), membru hosi komisaun xave sira parlamentár nian, no partisipasaun ativu iha fórum internasionál sira hanesan AP-CPLP, iha ne’ebé nia lidera ona enkontru sira iha Portugál, Mozambique no Cabo Verde.
Defensora komprometida ida bá diplomasia no dezenvolvimentu, nia involve mós iha inisiativa sira direitus umanus nian no kooperasaun parlamentár, hodi reforsa ligasaun globál Timor-Leste nian.
Dezde estabelese relasaun diplomátika iha tinan 2002, Timor-Leste no Japaun harii ona parseria forte bazeia bá respeitu bá malu no valór komun sira nu’udár nasaun marítima ho istória reziliénsia.
Japaun sai hanesan apoiante prinsipál bá Timor-Leste nia dezenvolvimentu, hodi fornese asisténsia iha infraestrutura, kuidadu saúde, edukasaun, no redusaun risku dezastre liuhosi JICA.
Projetu bo’ot sira inklui atualizasaun bá Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Estrada Nasionál No. 1, no Ponte Comoro, hamutuk ho inisiativa sira iha agrikultura, peska, enerjia renovável, no Kooperasaun Defeza.
Kolaborasaun resente inklui espansaun Ospitál Nasionál Guido Valadares, investimentu Tsuneishi Shipbuilding nian iha seitór marítimu Timor-Leste, INPEX nia envolvimentu iha dezenvolvimentu enerjétiku, no Japaun mós apoia Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN. Japaun nafatin nu’udár parseiru ne’ebé vitál iha Timor-Leste nia esforsu dezenvolvimentu sustentável no integrasaun rejionál.