DILI, www.news-viptv.com – Sarani Katolika iha mundu tomak lakon tebes ho falesimentu Papa Francisco, Lider Katolika mundial ne’ebe konesidu teb-tebes ba nia lideransa ne’ebe kontra poder mundial sira ne’ebe gosta funu, no hanesan nasaun fraku sira, Papa ida ne’ebe hadomi teb-tebes ema hotu sem hare ba rasa no mos relijiaun.
Jose Mario Bergoglio ne’e maka naran original Papa Francisco, moris iha Arjentina, iha loron 17 fulan-Dezembru tinan 1936, husi aman Mário Jose Bergoglio no inan Regina Sivori.
Eleitu nu’udar Amu Papa ba dala 266 iha 13 Marsu 2013, hodi troka Papa Benediktus 16 ne’ebe rezigna an.
Papa Francisco nu’udar papa dahuluk fora kontinente Europeia no papa dahuluk ne’ebé mai hosi kontinente Amérika, no papa jezuíta dahuluk nian iha istoria Igreja Katolika Romano.
Iha ninia vida públika tomak, Papa Francisco koñesidu tanba ninia haraik-an, ninia énfaze iha Maromak nia mizerikórdia, ninia prezensa internasionál nu’udar papa, ninia preokupasaun ba ema kiak sira, no ninia kompromisu ba diálogu interrelijiozu. Nia koñesidu tanba iha aprosimasaun ida ne’ebé ladún formál ba papadu duké nia antesesór sira, porezemplu, hili atu hela iha uma bainaka Domus Sanctae Marthae (Santa Marta nia Uma) duké apartamentu papal sira iha Palásiu Apostóliku ne’ebé uza hosi papa sira uluk. Nia halo feto sira sai membru kompletu hosi dikastériu sira hosi Kúria Romana. Nia argumenta katak Igreja tenke iha simpatia liután ba membru sira hosi komunidade LGBTQ, no hatete katak maski bandu bensaun sira hosi kazamentu entre ema ho seksu hanesan, membru LGBTQ sira bele simu bensaun sira enkuantu bensaun sira la fó iha kontestu litúrjiku.
Papa Francisco mós hanesan krítiku vokál ida ba ekonomia trickle-down, konsumerizmu, no dezenvolvimentu liu; nia halo asaun kona-ba mudansa klimátika sai hanesan foku sentrál ida hosi ninia papadu. Nia haree pena de morte hanesan inaseitavel iha kazu saida de’it, no lori Igreja Katólika atu kompromete an ba abolisaun globál ba pena de morte.
Iha diplomasia internasionál, Papa Francisco kritika ona mosu populizmu direita nian, husu atu deskriminalizasaun omoseksualidade nian, ajuda restaura relasaun diplomátika tomak entre Estadus Unidus no Kuba, negosia akordu ida ho governu Xinés hodi determina influénsia hira maka Partidu Komunista sei iha ba nomeasaun bispu katóliku sira iha Xina, no apoia direita sira refujiadu sira.
Papa Francisco husu dame entre Israel ho Palestina, asina akordu dahuluk entre Vatikanu ho Estadu palestinianu ida no kondena operasaun militár Israel nian iha Gaza, hodi husu investigasaun ba krimi sira funu nian. Nia hatete ona katak proteje imigrante sira maka “devér sivilizasaun nian” no kritika polítika anti-imigrasaun sira, inklui sira hosi Prezidente EUA Donald Trump.
Iha 2022, nia husu deskulpa ba igreja nia papél iha jenosídiu kulturál ba ema indíjena Kanadá nian iha eskola rezidensiál sira. Francisco hala’o Sínodu kona-ba Sinodalidade, ne’ebé deskreve nu’udar pontu aas liu hosi ninia papadu no eventu importante liu iha Igreja Katólika dezde Konsíliu Vatikanu II.
Papa Francisco mate ho tinan 88 iha dadeer Segunda-feira Páskua nian, 21 Abril 2025, hafoin hetan derrame cerebral ida ne’ebé tuir fali ho “kolapsu sirkulatóriu kardíaku irreversível”. Nia halo nia aparisaun públiku ikus iha loron ida antes nia mate, iha Domingu Páskua nian.
Adeus Papa Francisco.