banner 1000x250

PR Ramos-Horta Kondekora Mgr. Marco Spirizzi ho Grau Kolar Orden Timor-Leste

  • Share
PR Ramos-Horta wainhira kondekora Mgr. Marco Sprizzi ho Grau Kolar Orden Timor-Leste. Photo: SKS-PR
banner 728x90

DILI, www.news-viptv.com – Prezidente no Laureadu Nobel ba Pás, J. Ramos-Horta, kondekora Reverendísima Monsenor (Mgr) Marco Sprizzi, Enkarregadu Negósius husi Nunsiatúra Santa Sé iha Timor-Leste, ho Grau Kolar Orden Timor-Leste, Sexta (28/2/2025), iha serimónia solene ida iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.

PR Ramos-Horta ho Mgr. Marco Sprizzi . Photo: SKS-PR

Orden Timor-Leste, onra aas liu nasaun nian, fó ba Mgr. Sprizzi nu’udar rekoñesimentu ba ninia kontribuisaun exepsionál hodi hametin relasaun diplomátika entre Timor-Leste no Santa Sé, no ninia esforsu umanitáriu signifikativu ne’ebé fó benefisia sidadaun timoroan barak.

banner 1000x250

“Monsenor Sprizzi la’ós de’it reprezentante diplomátiku ida, maibé verdadeiro amigo ba Timor-Leste no nia povu,” afirma Prezidente Ramos-Horta.

Xefi estadu hateten, Mgr. Sprizzi ninia esforsu ne’ebé la kole hodi hametin relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Santa Sé, partikularmente ninia servisu iha implementasaun Konkordata, ba servisu sira ne’ebé nia presta benefisia sidadaun timoroan sira durante tinan hirak-ne’e sai folin-boot tebes ba ita-nia nasaun.

“Foin lalais ne’e liu husi lideransa Monsenor Sprizzi nian, Timor-Leste halo ona istória iha mapa globál ho vizita apostólika istórika dahuluk Papa Francisco nian mai Timor-Leste, Monsenhor Sprizzi nia legadu servisu, transparénsia, no dedikasaun sei hela ba tempu naruk depois ninia partida. Nu’udar rekoñesimentu ba ninia misaun ne’ebé inkansável mak Estadu rekoñese ninia kontribuisaun estraordináriu ho ita-nia onra aas liu,” dehan Xefi Estadu.

Mgr. Sprizzi: Timor-Leste iha Hau Nia Fuan

Bainhira refleta kona-ba ninia tempu iha Timor-Leste, Mgr. Sprizzi espresa gratidaun profunda: “Hafoin tinan neen, ha’u sei husik Timor-Leste ho sentimentu riku tebes. Ha’u simu buat barak liu buat ne’ebé ha’u bele fó, liuliu kona-ba umanidade no relasaun pesoál sira. Timoroan sira-nia laran- di’ak, hamnasa, no ezemplu notável kona-ba rekonsiliasaun, identidade, no dignidade povu timoroan nian kona tebes ha’u laran profundamente. Ha’u sei lori sentidu reprezentasaun povu no nasaun ida ne’ebé ha’u hadomi. Unidade povu timoroan nian mak buat úniku ida-ne’ebé ha’u sei sempre partilla ho ema seluk ne’ebé ha’u hasoru, ho orgullu hahi’i Timor-Leste.”

Monsenhor Sprizzi sei husik Timor-Leste iha loron 8 fulan-Marsu tinan 2025, hodi asume kargu foun nu’udar Prezidente Gabinete Traballu Santa Sé nian.

Mgr. Sprizzi nia karreira diplomátika ne’ebé distintu abranje liu dékada rua hodi serbí Santa Sé iha Brazil, Estadus Unidus, Índia, Nepal, Koreia, Mongólia, Malázia, no ikus liu nu’udar Enkaregadu Negósius Rezidente iha Timor-Leste dezde Janeiru 2019.

Durante nia mandatu tinan neen iha Timor-Leste, Mgr. Sprizzi servisu ho dedikasaun no efikasia hodi implementa Konkordata ne’ebé asina entre Timor-Leste no Santa Sé iha tinan 2015.

Ninia realizasaun prinsipál sira inklui: asegura vistu ba tempu naruk ba misionáriu sira; kulmina iha aprovasaun ba lei espesífiku ida-ne’ebé fó lisensa rezidénsia tinan lima ba pesoál relijiozu sira; estabelese transparénsia no prestasaun ba kontas iha kontribuisaun anuál estadu nian ba Igreja ho relatóriu finanseiru komprensivu; asegura rekoñesimentu legál ba personalidade jurídika husi dioseze, paróquia, no kongregasaun relijioza sira iha Timor-Leste; Implementa sistema rejistu ba kazamentu katóliku ho autoridade sivíl sira; fó apoiu ba estabelesimentu Universidade Katólika Timor-Leste nian; kria tribunál ekleziastiku sira hanesan trasa iha Konkordata; determina nomeasaun ba Bispu foun Baucau nian; distribui maizumenus US$ 12 millaun ba projetu sira ne’ebé fó benefísiu ba povu Timor-Leste; lidera aprovasaun matadalan sira ba protesaun menór sira husi abuzu iha igreja; Lidera konstrusaun edifísiu Nunsiatúra Apostólika foun ne’ebé furak iha Dili; Koordena vizita apostólika istórika dahuluk Amu-Papa Francisco mai Timor-Leste iha Setembru tinN 2024 ne’ebé lori Timor-Leste ba atensaun globál.

Relasaun entre Timor-Leste no Santa Sé sai forte tebes dezde molok independénsia, hahú ho vizita istóriku Papa João Paulo II nian iha tinan 1989.

Hafoin independénsia, Santa Sé estabelese relasaun diplomátika ho Timor-Leste, ne’ebé kulmina ho asinatura Konkordata iha 2015. Tratadu internasionál komprensivu ida-ne’e regula kooperasaun iha setór barak, inklui edukasaun, servisu sosiál, vistu misionáriu, servisu kapelaun ba ospitál no prizaun sira, universidade, edukasaun relijioza iha eskola sira, patrimoniu kulturál, izensaun fiskál, no asuntu alfándega.

Iha 28 Fevereiru 2025, Konferénsia Episkopál no Gabinete Primeiru-Ministru asina Akordu Anuál kona-ba kontribuisaun estadu nian ba Konferénsia Episkopál ba edukasaun, servisu sosiál sivíl, no governasaun interna igreja nian.

  • Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!