DILI, www.news-viptv.com – Konsidera valor konstituisaun laiha nia valor tamba hetan “violasaun” durante ne’e, hafoin simu posse Prezidenti Republika (PR), Dr. Jose Ramos Horta promesa sai salva-guarda ba konstituisaun nudar lei inan iha rai ne’e.
“Nu’udar Prezidente ha’u kompromete atu halo buat hotu hodi salva-guarda valór konsagradu sira iha ita-nia Konstituisaun, iha protesaun ba liberdade hosi hanoin, hosi fiar, hosi espresaun no hosi pluralizmu ba opiniaun; hodi luta liután ba justisa sosiál; ba defeza ba valór sira ne’ebé prende ona ho ita-nia identidade nasionál, ne’ebé hatuur nia abut iha eroízmu, no imajináriu-majíku, iha simplisidade, iha hakraik-an, iha laran-luak, iha abertura, iha sentidu inkluzaun no iha fiar maka’as hosi povu Timor-Leste,” deklara PR Horta iha nia diskursu dahuluk nudar xefi estadu, Sexta (20/5/2022), iha Tasi Tolu, Dili.

Nudar xefi estadu, PR Horta hakarak atu mobiliza vontade jenuina ida hosi timoroan tomak, hotu-hotu hetan knaar atu, iha tinan lima oin mai, hot-hotu tau hamutuk esforsu iha espíritu ba unidade no inkluzaun, iha konstrusaun ba ita-nia rain ne’ebé ema barak luta no fó tiha ona sira- nia moris: Estadu Direitu Demokrátiku ida, respeitadór ba soberania populár, ba separasaun no interdependénsia hosi poder
“Ita iha demokrasia ida ne’ebé dinámika, maibé sei mukit hela. Proteje ita-nia joven demokrasia sai nu’udar prioriedade dahuluk hosi Prezidente Repúblika. Nune’e durante ha’u-nia mandatu mós, iha espíritu ba unidade ne’ebé posível, ha’u sei konsiente no fó-avizu ba aproveitamentu hosi ita-nia vulnerabilidade sira,” dehan xefi estadu.
Ba orgaun soberania sira, iha sira-nia relasaun resíproka no iha ezersísiu ba sira-nia funsaun, sei la’o tuir ho rigór kumprimentu ba prinsípiu hosi separasaun no interdependénsia ba poder sira ne’ebé estabelese ona iha Konstituisaun, hodi asegura solidariedade entre instituisaun Estadu sira no promove diálogu permanente entre interveniente polítiku sira no direitu sira, liberdade no garantia sira ba sidadaun hotu-hotu.
“Hau asumi ohin funsaun prezidensiál sira ho espíritu hanesan no konviksaun hanesan ne’ebé ha’u sempre asumi iha dezempeñu ba misaun tomak ne’ebé fó mai ha’u to’o ohin loron: servidór ba kauza públika, servidór ida ba povu Timor Leste,” dehan PR Horta.
Maski nune’e, maski iha diferente interpretasaun konstituisaun hosi PR sesante, xefi estadu agradese nafatin ba Francisco Guterres Lu-Ólo no kandidatu no mós kandidata prezidensiál sira seluk ba sira-nia kontribuisaun hodi hariku debate nasionál no mós ba konsolidasaun ba ita-nia demokrasia.
“Ba Prezidente sesante, ba nia estimada kaben Cidália no mós ba nia oan sira, ha’u dezeja felisidade boot, hodi hatene katak sira sei kontinua serbí kauza nobre sira, serbí povu, no ha’u hatene katak ha’u sei bele konta nafatin ho sira-nia konsellu sira ne’ebé matenek,” dehan PR Horta.
Iha nia diskursu nudar xefi estadu, PR Horta mos la haluha ba apoiu Partidu CNRT no partidu polítiku sira seluk hotu, partikularmente ba movimentu no ativista sira ne’ebé apoia ha’u durante kampaña prezidensiál liubá hodi eleitu ba Prezidenti Republika.
“Ha’u- nia kandidatura, la ho dúvida, sai nu’udar kandidatura nasionál ida tanba movimentu síviku sira, partidu polítiku sira, asosiasaun no grupu sira, estudante no akadémiku sira, ne’ebé adere ba kauza ida-ne’e,” deklara PR Horta.
Nudar xefi estadu, nia kompromete mós atu defende, kumpri no haruka kumpri Konstituisan Repúblika hanesan guardiaun permanente no atentu ba Lei Fundamentál no nia valór sira, valór sira ne’ebé reflete Nasaun ne’ebé ita hili atu moris ba.
PR Horta kompromete katak atu sai Prezidente ba timoroan sira hotu, sein iha vasilasaun sira, dúvida ka subterfújiu sira.
“Ha’u la reprezenta de’it sira ne’ebé vota ba ha’u Timoroan sira hotu ne’ebé hamutuk ho ha’u partilla domin ba rai ida-ne’e no ba ita-nia istória eziste iha ha’u-nia hanoin,” dehan ema numeru ida iha nasaun ne’e.
Posse ne’ebe nia simu nudar Prezidenti Republika hanesan onra tamba bele realiza iha ambiente aniversáriu loron restaurasaun independensia.
“Tinan 20 liu ona, ne’e importante atu hanoin hikas ezemplu estraordináriu ba unidade no komuniaun hosi povu timoroan sira no sira-nia líder sira durante periodu Luta ba Independénsia. Ohin mais duké nunka, ita tenke iha konsiénsia tomak katak só liuhosi unidade mak ita konsege alkansa objetivu sira dezenvolvimentu nian ne’ebé ita propoin,” dehan xefi estadu ne’e.
Iha tinan 20 komemorasaun loron restaurasaun independensia, xefi estadu ne’e hare’e duni iha progressu barak ne’ebe Timor-Leste hetan ona hahu hosi dezemvolvimentu infraestrutura, ekonomia no rekursu umanu.
“Hafoin tinan 20, balansu husi mudansa ne’ebé rejista iha Timor Leste merese atu selebra, tanba rezista rezultadu ne’ebé pozitivu tebes. Indikadór sira simples balun hatudu, ho forma momós, mudansa kle’an ne’ebé Restaurasaun ba Independénsia lori mai ita-nia rain,” dehan xefi estadu ne’e.
Ho nia lideransa nudar xefi estadu, no promote sei servisu hamutuk ho governu hodi kontinua tau matan ba prosesu dezemvolvimentu iha rai ne’e.