VATIKANU, www.news-viptv.com – Ohin, loron 7 fulan maiu, iha Kapela Sistina, Kardeal hamutuk 133 husi nasaun 71 hahu konklave hodi hili Amu Papa foun hodi troka Papa Francisco ne’ebe mate iha 21 Abril.
Konklave tinan ne’e nudar konklave bo’ot liu ho numeru kardeal nian ne’ebe liu 120 iha istoria Igreja Katolika nian. Prezensa kardeal sira ne’e nu’udar responsabilidade bo’ot hodi desidi futuru Igreja Katolika nian.
Votasaun sei hala’o dala rua kada loron to’o hetan maioria dois tersus. Tuir tradisaun, eleisaun ba Amu-Papa foun ida sei fó sai ho suar mutin ne’ebé suli hosi xaminé Kapela Sistina nian.
Se la hetan akordu iha votasaun, suar metan sei haree hanesan sinál katak seidauk iha desizaun. Kardeál sira kontinua halo diskusaun lahó influénsia esterna, tuir regra rigoroza sira ne’ebé maka Vatikanu impoin.
Molok hahú konklave, kardeál sira halo juramentu segredu nian no jura lealdade ba prosesu eleitorál. Pasu ida ne’e halo parte iha tradisaun sagradu Igreja Katólika nian atu garante katak laiha intervensaun esterna ne’ebé influensia konklave nia lala’ok. Santidade no independénsia prosesu ida-ne’e nian hetan guarda maka’as hosi Vatikanu, atu nune’e kardeál sira bele konsentra tomak iha orasaun no konsiderasaun espirituál sira.
Iha dékada hirak ikus ne’e, prosesu konklave hetan ona mudansa signifikativu kona-ba transparénsia no seguransa. Kardeál sira labele lori dispozitivu komunikasaun ruma durante prosesu, hodi garante katak prosesu ne’e konfidensial no livre hosi interferénsia.
Konklave ida-ne’e mós hetan atensaun globál, hodi konsidera dezenvolvimentu sira tempu nian no dezafiu sira Igreja Katólika nian hodi hasoru kestaun sosiál no polítika sira iha fatin oioin iha mundu.
Katóliku sira iha mundu tomak kontinua reza no hein konfirmasaun kona-ba sé maka sei sai bibi-atan foun ba katóliku liu biliaun 1.3 iha mundu tomak.
Vizitante sira ne’ebé halibur iha Prasa Sao Pedro sei hein momentu istóriku ida-ne’e ho antisipasaun boot, akompaña ho orasaun no hahi’i ba Maromak.
Ho prosesu ne’ebé la’o hela, mundu agora hein sé maka sei kontinua Papa Francisco nia ain-fatin hodi lori espíritu reforma no dame nian ba Igreja Katólika no sosiedade globál.
Iha prosesu konklave, funsionáriu sira ne’ebé envolve iha Konklave ne’ebé halo ona juramentu segredu hodi garante integridade prosesu hodi hili pontífise foun.
Juramentu, ne’ebé administra hosi Kardeál Kevin Joseph Farrell, Camerlengo hosi Igreja Santa Romana, halo hosi indivídu hotu-hotu – tantu kleru no leigu sira – ne’ebé hetan aprovasaun hosi Camerlengo no asistente kardeál na’in tolu.
Grupu ida-ne’e inklui Sekretáriu Koléjiu Kardeál sira-nian, Mestre Selebrasaun Litúrjiku Pontifísiu nian, mestre serimónia papal na’in-hitu, ekleziástiku ne’ebé kardeál hili ne’ebé prezide Konklave hodi tulun nia, relijiozu agostinu na’in-rua ne’ebé atribui ba Sakristia Papal, pesoál relijiozu sira hosi lian oioin ba konfesaun médiku sira, médiku sira no operadór elevadór sira Palásiu Apostóliku, pesoál sira ne’ebé responsavel ba servisu jantar no limpeza nian no mós florista sira, pesoál servisu tékniku sira no sira ne’ebé responsavel ba transporte eleitór sira hosi Casa Santa Marta ba Palásiu Apostóliku, koronél no maiór ida hosi Guarda Suisa Pontifisiál ne’ebé atribui ba vijilánsia besik Kapela Sistina, Diretór hosi Seguransa no Servisu Sivíl sira hosi Sidade Vatika nian, ho balun hosi Sidade Vatika husi nia kolaboradór sira
Ema ida-idak, hafoin hetan instrusaun kona-ba signifikadu juramentu nian, pronunsia no asina pesoalmente fórmula ne’ebé maka preskreve iha kardeál Farrell nia oin, ho protonotáriu apostóliku na’in-rua ne’ebé maka sai nu’udar sasin.
Juramentu ne’e inklui promesa solene ida atu mantein segredu absoluta kona-ba asuntu hotu-hotu ne’ebé iha relasaun direta ka indiretamente ho votasaun no eskrutíniu ba eleisaun Sumo Pontífise nian, ho obrigasaun perpétua salvu autorizasaun espresa hosi Amu-Papa ne’ebé foin eleitu ka hosi ninia susesór sira. Reafirma mós bandu ba dispozitivu gravasaun áudiu no vídeo nian, ho pena latae sententiae eskomunikasaun ne’ebé rezerva ba Sé Apostólika.
Serimónia ida-ne’e indika Kreda nia kompromisu ba konfidensialidade no santidade prosesu eleisaun papal nian, hodi garante katak pesoál auxiliár hotu tane aas integridade Konklave nian.
Dadauk ne’e iha publiku iha ona naran kaardeal balun ne’ebe forte atu sai amu papa foun maka Kardeal Luis Antonio Tagle husi Filipina, Kardeal Peter Turkson husi Ghana, Kardeal Peter Erdo husi Hungaria, Jose Tolentino Calaca husi Portugal, no kareal rua husi Italia maka Kardeal Matteo Zuppi no Kardeal Pietro Parolin.