DILI, www.news-viptv.com – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional kontinua Kritika programa eviksaun ne’ebe Nono Governu Konstitusional (NGK) halo la tuir ona prinsipiu konstitusional.
Iha FRETILIN nia deklarasaun politika bankada nian, desde inísiu, Bankada FRETILIN nota katak iha ezekutivu em pesoa nu’udar Sekretáriu Estadu ba Assuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) nian, hala’o nia asaun eviksaun lá tuir prinsípiu sira ne’ebé estabelese ona iha konstituisaun no lei sira ne’ebé estabelese ona. Povu ki’ik sira fasil hetan eviksaun, hetan duni no bandu atu buka moris no hela iha nia rain rasik, enkuantu sira ne’ebé riku no iha osan kontinua hela no goja ho hakmatek.
“SEATOU uza forsa Polísia no Militár sira hodi obriga povu sai hosi sira nia fatin sem iha planu reintegrasaun ekonómiku no sosiál, inklui indeminizasaun ne’ebe justu ba vítima despeju administrativu sira ne’e,” hateten Deputadu Jose da Cruz, Segunda (17/2/2025), iha Plenaria Parlamentu Nasional.
Hadi hateten tan, “Buat sira ne’e akontese tambá lá iha padraun fiksu kona-ba instrumentu no orientasaun hosi planeamentu ordenamentu territoriál iha nível nasionál, muito menus planeamentu territoriál iha nível munisípiu sira. IX Governu Konstitusionál hakarak halo dalan luan, halo sidade ne’e furak maibé lá iha planu kona-ba oinsa nia povu sira atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema ida-idak no privasidade familiár hanesan Konstituisaun RDTL Artigu 58 hateten”.
Deputadu FRETILIN ne’e epslika, Konstituisaun RDTL rekoñese direitu fundamentál sidadaun sira nian, liu-liu direitu ba propriedade privada, direitu ba uma no direitu ba meiu ambiente. Direitu fundamentál sira ne’e foin bele hetan bainhira Governu kria ona polítika públika ba ordenamentu territóriu no planeamentu urbanu ida ne’ebe sustentável no inkluzivu ba povu Timor-Leste tomak.
“Prinsípiu ida hateten momos tuir Lei nú. 6/2017, Lei báziku kona-ba ordenamentu territóriu, ne’ebe ejize ba Governu hodi tenke halo esforsu tomak atu alkansa dezenvolvimentu ne’ebé sustentável no progressivu ba povu Timor-Leste, liu-liu garante dezenvolvimentu ekonómiku, kriasaun bem-estar sidadaun nian, protesaun ambiente no rekursu naturais, valorizasaun patrimoniu kultural, históriku no relijiozu,” dehan deputadu ne’e.
Estadu no povu iha responsabilidade atu kontribui ba konstrusaun sidade ne’ebé organizadu, sustentável no inkluzivu ho baze hosi prinsípiu lulik libertasaun povu nian ne’ebé ema rihun-ba rihun defende ho sira nia terus no sakrifisiu sira durante luta kontra okupasaun no opresaun rezime ditadura Indonézia nian durante 24 anos nia laran.
“Bankada FRETILIN hakarak fanun Governu atu labele marginaliza povu Maubere ida ne’e husi benefisiu dezenvolvimentu nasaun ida ne’e nian, hodi fó deit espasu no tratamentu espesiál ba hirak ne’ebe iha kapitál boot, riku no sira ne’ebé iha poder polítiku sira hodi goja Repúblika ida ne’e nia rain no riku-soin sira”.
Hare ba planu Governu ne’ebe hahu ona identifikasaun no planu eviksaun ba nia povu sira, la’os iha Dili deit, maibé komesa ona iha munisípiu sira. Bankada FRETILIN husu ba NGK atu halo planu ordenamentu ida ne’ebé integradu, sustentável no inkluzivu, no tenke envolve povu iha laran.
FRETILIN iha nia deklarasaun politika mos kestiona ho eviksaun ne’ebe ho diskriminasaun ne’ebe povu kiik sira nia uma maka sai vitima hela deit, entertantu sira ne’ebe iha osan no familia ho ema bo’ot la kona.
“Kazu seluk ne’ebé ami hakarak fahe iha ne’e mos mak iha Becora, planu eviksaun tambá alargamentu dalan ne’e mós desvia ema boot sira no nia família sira nia uma. Prátika ida ne’e hatudu momo’os katak povu ki’ik sira nia rai, uma no moris ne’e lá importante iha NGK ida ne’e nia matan kompara ho ema riku sira. Será que, rai ida ne’e ba elites sira mak bele hela ka rai ida ne’e mós ba povu ki’ik sira atu hela?,” nia dehan.
Bankada FRETILIN mos lamenta ho SEATOU ne’ebe duni ona ema, maibé seidauk selu indeminizasaun, lá hatene kria kondisaun nessesáriu ba re-alojamentu ka reintegrasaun ba vítima sira, liu-liu labarik kikoan no inan isin rua sira.
“Ami hare’e katak bainhira SEATOU lá kria kondisaun sira hanesan ami temin iha leten, maka ita sei husik povu barak mak sai vítima iha asaun eviksaun sira iha futuru. LEI NO 8/2016 EXPROPRIAÇÃO POR UTILIDADE PÚBLICA, Artigu 21 kona-ba Estudo de impacto social e plano de realojamento, husu atu Governu antes implementa nia planu eviksaun, tenke halo: Estudu kona-ba impaktu sosiál ho objetivu atu identifika konsekuénsia pozitiva no negativa sira ba ema-interessadu nia moris, ne’ebé hamosu tambá espropriasaun. Planu realojamentu nu’udar planu asaun ida ne’ebé estabelese prosedimentu hodi hakma’an efeitu kontráriu no fó kompensasaun ba buat hirak ne’ebé ema-interessadu lakon tambá esproriasaun,” deklara deputadu ne’e.
Entertantu, Deputadu Bankada CNRT, Natalino dos Santos louva SEATOU nia programa ba eviksaun hodi ordena sidade ba desemvolvimentu.
“Eviksaun importante, governu tenki halo. Hau louva SEATOU, brani implementa lei ne’ebe iha, ita iha lei urbanizasaun no ordenamentu, sei agora la komesa ordena, bainhira tan,” dehan Natalino dos Santos.
Eviksaun ne’ebe SEATOU halo, esplika deputadu ne’e, simu ho diak husi komunidade sira, hanesan komunidade Becora ne’ebe kontribui no koopera ba eviksaun refere.
Nia mos sujere ba bankada opozisaun atu diak liu propoin ba meza hodi bolu SEATOU ba esplika programa eviksaun ne’ebe governu halo.
“Kolega sira uza plenaria, koalia SEATOU, nusa la bolu seatou hodi debate. Lamenta ho deklrasaun, uluk edukasaun, konsege rezolve, saude para ona, agora ba SEATOU, husu opozisaun bele hatama rekerementu bolu SEATOU debate hodi justifika ita boot nia argumentu. Apresia Kritika, maibe laos Kritika konstrutivu,” nia hateten.
Dadauk ne’e SEATOU halo hela eviksaun ba area Kuluhun to’o terminal Becora ne’ebe governu halo hodi ha-luan tan estrada publiku.