DILI, www.news-viptv.com – Governu Japaun kontinua hakarak hametin relasaun ho Timor-Leste (TL) hodi apoia setor dezemvolvimentu no Rekursu Humanu ne’ebe sai prioridade iha nia koperasaun.
Ba jornalista sira, Embaixador Japaun ba TL, Tetsuya Kimura informa iha nia hasoru malu ho Prezidenti Republika, Jose Ramos-Horta koalia kona ba assuntu relasaun bilateral entre Japaun ho TL relasiona ho Vizita Primeiru Ministru Xanana Gusmão ba Japaun, no mos hato’o agradesementu ba simpatia no solidariedade povu TL ba dezastre naturais Rai Nakdoko.

“Konaba parseria komprensivu nian iha prioridade tolu ne’ebe hau hakarak sublina iha ne’e, primeiru konaba apoio Timor-Leste nian adere ba ASEAN, Japaun apoio ona pozisaun Timor-Leste nian durante tempu naruk ona. Ami sei hahu projeto foun iha ne’e hanesan programa destakamento ofisiais Governo Timor-Leste nian ba iha sekretariadu ASEAN nian, depois Segundo, JICA sei hahu prozetu foun atu reforsa koordesaun Governo nian inkui programa treinamentu nian no Governo Timor-Leste nian ba iha akontese pais sira seluk,” hateten Tetsuya Kimura, Kinta (18/1/2024), iha Palasiu Presidensial Dili.
Iha kooperasaun dezemvolvemento nian, Governu Japaun hakarak kontinua ba iha kooperasaun ida ne’ebe metin liu tan iha area infrestutura nian depois mos iha area seluk.
“Ba kontestu ida ne’e konaba projetu seguransa maritima nian depois ekonomia azul ba kontestu ida ne’e ami sei hametin liu tan investimentu husi setor privado husi kompana Japones sira nian ne’ebe importante tebes. Depois ami sei kontinua ami nia kooperasaun iha setor petrolium no gas,” nia hateten.
Iha inkontru ho xefi estadu, embaixador Japaun ne’e mos esplika, nia koalia kona ba komitmentu Japaun iha programa interkambiu JENESYS ne’ebe sei haruka Timoroan hamutuk ema 10.000 to’o tinan 10.
“Sobre interkambiu ema ho ema nian Governo Japaun fasita ona ema hamutuk 1.400 tuir programa JENESYS nian ne’ebe ba iha Japaun no durante simeria Japan-ASEAN nian iha inisiativa foun ida ne’ebe lansa atu reforsa interkambiu ne’e hodi atinzi ema milaun 10 iha tinan sanulu nia laran. Depois iha preiridade rua mak hakarak sublina iha ne’e konaba primeriu interkambiu lider joven sira nian, depois segundu konaba kursu lingua Japaun nian ida ne’e maka iha preiridade,” nia dehan.
Kona-ba estajiariu tekniku nian, nia esklarese, governo rua kesi uluk kooperasaun liu hosi asina memorando de kooperasau antes implementasaun.
Assuntu seluk ne’ebe koalia mos maka oinsa nia hare katak pozitivu teb-tebes wainhira PM Xanana hasoru kompana bo’ot rua Japaun, Sunesen ne’ebe hare’e ba projetu esteleiru no Intex iha mina ho gas.